Masiv Risnjak bjelinom svojih stijena, dominantno se izdignuo nad zelenilom goranskih šuma. Prekrasni vidici koji se pružaju sa 1528 metara nadmorske visine na Kvarnerski zaljev, Istru i Julijske Alpe u susjednu Sloveniju, ostat će u sjećanju svakog posjetitelja.
Nacionalni park Risnjak smješten u Gorskom kotaru, najšumovitijem području zapadne Hrvatske. Zauzima središnji dio masiva Risnjaka i Snježnika te gornji tok rijeke Kupe s izvorišnim dijelom. Zračna udaljenost od vrha Velikog Risnjaka do mora iznosi 15 kilometara, a od izvora Kupe osam kilometara. Dakle, na samo 23 kilometra zračne udaljenosti vladaju izrazite klimatske razlike. To je ono po čemu se ističe Risnjak, planina koja nadvisuje sva područja između kopna i mora što su pripala Nacionalnom parku.
U visinskom pogledu NP Risnjak proteže se od 290 metara nad morem u dolini rijeke Kupe, do 1528 metara koliko iznosi visina najvišeg vrha u masivu Risnjaka – Veliki Risnjak. Zajedno s masivom Snježnika predstavlja veliku klimatsku i vegetacijsku pregradu između primorskih i kopnenih dijelova Hrvatske.
Ukoliko imate cijeli dan na raspolaganju preporučamo odlazak na Risnjak iz pravca Gornjeg Jelenja, a povratak jednom od staza u Crni Lug, na glavni ulaz u NP Risnjak. Podno samog vrha Velikog Risnjaka planinarski dom na Schlosserovoj livadi pružiti će Vam zaklon u zimskim mjesecima u svom skloništu. Preostali dio godine očekuju vas domaćini s mirisnom kuhinjom i ugodnim smještajem.
Strogi rezervat
Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene dio je središnjeg masiva Velike Kapele. Nalazi se južno od Bjelolasice, najviše planine Gorskog kotara. Proglašen je 1985. godine a od 2018. njime upravlja Javna ustanova Nacionalni park Risnjak. Prostire se na površini od 11 četvornih kilometara, na nadmorskoj visini od 1000 do 1335 metara.
Strogi rezervat spada u najstrožu kategoriju zaštite prirode u Hrvatskoj, što ga čini iznimno značajnim i vrijednim. Riječ je o području izrazite izvornosti prirode, izvanrednih geomorfoloških fenomena krša te specifičnoga biljnog i životinjskog svijeta. Područje strogog rezervata je teško prohodno planinsko područje naglašenih krških karakteristika, koje od planinara zahtijeva visoku razinu iskustva i pripremljenosti.
Informativne ploče na glavnim ulazima
Također, obzirom na kategoriju zaštite prirode, ljudske aktivnosti su ovdje značajno ograničene. Posjećivanje je dozvoljeno, uz napomenu da se planinari moraju pridržavati pravila ponašanja, koja su naznačena na info pločama i ne remetiti mir planinske prirode. Kako bi doživljaj divljine bio potpun, planinari se mole da iza sebe ostave samo tragove svojih stopa. U strogom rezervatu ipak je priroda na prvom mjestu.
Na glavnim ulazima u strogi rezervat Bijele i Samarske stijene postavljene su info ploče kako bi posjetitelji, mahom planinari, imali što preglednije i jednostavnije snalaženje unutar samog strogog rezervata, koji je najatraktivniji dio Risnjaka.
Djelatnici parka na temelju razgovora sa posjetiteljima, planinarskim društvima te HGSS-om, ali i na osnovu terenskih zapažanja stvorili su pregledan, jednostavan i koncizan koncept info ploča na kojima uz prigodan citat Dragutina Hirca, jednog od prvih istraživača Bijelih stijena te osnovnih informacija o stijenama u uvodnom dijelu naglašena je kategorija zaštite i specifičnost područja, zahtjevnost terena i napomene o nužnosti poštivanja planinarske etike i pravila ponašanja u rezervatu. Važan element info ploče je i karta s ucrtanim važnijim planinarskim stazama kao i vremenik, nastao na temelju terenskog iskustva, HPS-ovog registra i GPX tragova. Svaka lokacija ima nešto drugačiju fotografiju pozadine i mali “Nalazite se ovdje” pin.
NP Risnjak nudi i program promatranja divokoza
Divokoze s pravom zovu planinskim balerinama. Upravo zapanjuje lakoća i elegancija kojom se sigurno kreću kroz dinarski krš Nacionalnog parka Risnjak. Prema povijesnim zapisima iz doba Frankopana divokoza je nastanjivala ovaj dio gorske Hrvatske još u 15. stoljeća. Danas na području NP Risnjak postoje dva manja krda divokoza kojw su ovdje prisutne kroz čitavu godinu.
Želite li im se približiti, kročiti u njihovo stanište? Možete to učiniti uz stručno vodstvo. Program promatranja divokoza traje pet sati i uključuje vodiča, transfer do parkirališta najbližeg staništu te korištenje dalekozora. S obzirom kako program uključuje obilazak po planinarskim stazama na krškom terenu morate biti spremni na uspon i planinarenje te imati prikladnu obuću i odjeću.
