Otisci koje su ostavili ljudi i životinje bježeći od erupcije Vezuva 1995. godine pr. Kr. nedavno su otkriveni u gradiću pored Pompeja, piše LiveScience.
Serija otisaka ljudi i životinja utisnuta u svijetlosmeđe tlo pokazuje put kojim su bježali od erupcije Vezuva 1995. godine pr. Kr. Zanimljivo je kako su ovi otisci tisućama godina stariji od poznate erupcije 79. godine poslije Krista što potvrđuje kako su stanovnici napuljskog područja suočeni s vulkanskim katastrofama već tisućljećima.
Novootkriveni otisci stari 4.000 godina i drugi arheološki nalazi, otkriveni su tijekom izgradnje plinovoda na području jugoistočno od Pompeja, prema izjavi koju je prenijelo Ministarstvo za arheologiju, likovnu umjetnost i krajolik za pokrajine Salerno i Avellino.
Otisci su nastali tijekom ranog brončanog doba u Italiji (2300. do 1700. pr. Kr.). Tim je pronašao trag ljudskih i životinjskih otisaka u poljoprivrednom području Casarzano u blizini grada Nocera Inferiore, oko 13 kilometara istočno od Pompeja.
Otisci su sačuvani u materijalu izbačenom s Vezuva i pružaju dirljivo svjedočanstvo o dramatičnom bijegu stanovnika pred bijesom vulkana, navodi se u priopćenju.
Oko 1995. pr. Kr. Vezuv je eruptirao, prema ranijim radiokarbonskim datiranjima jezerskih sedimenata. Nazvana erupcija Avellino, procjenjuje se da je bila veća i eksplozivnija od one iz 79. godine poslije Krista, opustošivši zajednicu ranog brončanog doba koja se bavila poljoprivredom i stočarstvom u blizini vulkana te pokopavši naselja ispod brojnih slojeva pepela.
Novootkriveni trag ljudskih i životinjskih otisaka u piroklastičnim naslagama nije, međutim, prvi poznat iz te erupcije. Drugi trag pronađen 2001. godine u Noli-Croce del Papa, jednom od ranih brončanodobnih sela koje je uništila erupcija Avellino i pokazuje kako se događala nagla evakuacija tisuća ljudi na početku erupcije, navodi se u studiji iz 2006. godine u časopisu PNAS.

Većina ljudi koji su pobjegli iz Nole-Croce del Papa vjerojatno su preživjeli, zaključili su istraživači u toj studiji, ali njihova zemlja nije bila pogodna za život stoljećima.
Tijekom nedavnih iskopavanja plinovoda, arheolozi su pronašli dokaze da su se ljudi doista vraćali na područje Casarzano u kasnijim stoljećima. Otkrili su ostatke sela s polukružnim kolibama datirane između 1200 i 900. godine pr. Kr., oko završetka brončanog doba.
– Kolekcija pronađenih predmeta pokazuje kontinuiranu upotrebu teritorija kroz tisućljeća, navodi se u izjavi Ministarstva, prenosi Live Science.
Vezuv je omiljena turistička atrakcija
Jedini aktivni vulkan kontinentalne Europe privlači turiste iz cijelog svijeta u ovo vulkansko područje nastalo prije gotovo dva milijuna godina.
Erupcija je uništila je drevne rimske gradove Pompeje i Herculaneum, a zadnja je bila ne tako davno tijekom drugog svjetskog rata 1944.godine mjesec dana nakon što su saveznici bacili tisuće bombi na samostan Monte Cassino.

Inače u okruženju ovog vulkana danas živi oko tri milijuna ljudi, njih čak 600 000 živi u krugu tek desetak kilometara od aktivnog vulkana što potvrđuje podatak kako se ovo najgušće naseljena vulkanska regija na svijetu. No kako ćete doznati od vodiča u parku imaju razvijene posebne planove za prevenciju nacionalnih katastrofa i planove za evakuaciju.
U Nacionalnom parku Vesuvio nalazi se i prvi vulkanološki opservatorij na svijetu izgrađen u 19 st. na kojem su obavljena prva seizmička i vulkanološka istraživanja te testiranje raznih mjernih instrumenata.
Savjet za posjetitelje je obavezno ponijeti udobnu obuću za hodanje i dovoljno vode, a svakako planirajte dolazak u ranim jutarnjim satima kako bi izbjegli gužve i uživali u spektakularnom pogledu.
I Hrvatska ima ostatke vulkana
Ako pitate postoji li vulkan u Hrvatskoj, većina će vam vjerojatno odgovoriti kako Hrvatska nije zemlja poznata po vulkanima i uputiti vas u susjednu Italiju. No zapravo Hrvatska ima ostatke drevnog vulkana.
Područje Gaveznica-Kameni Vrh nedaleko Lepoglave zakonski je zaštićeno 18. ožujka 1998. godine kao šesti geološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Ono je nalazište poludragog kamena- ahata i jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj koji predstavlja znanstvenu, obrazovnu i turističku znamenitost. Najaktivniji je bio prije 22 milijuna godina, a tijekom vremena njegov čunj ispirala su razna mora koja su nastajala i nestajala u geološkoj povijesti ovog dijela planeta.
Gaveznica – Kameni Vrh nije samo fosilni vulkan već je i arheološko nalazište na čijem su vrhu pronađeni ostaci pretpovijesnog naselja kasno brončanog doba.

Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan “dimnjak” vulkana
Tijekom geološke prošlosti na području sjeverozapadne Hrvatske bilo je nekoliko vulkanskih faza, a stijene nastale njihovim aktivnostima najvećim su dijelom erodirane, tektonski transportirane ili prekrivene mlađim sedimentima.
Izuzetak je fosilni vulkan Gaveznica – Kameni vrh u Lepoglavi u kojem su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća vadili vulkansku stijenu, tzv. hiperstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge. Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan je sam ”dimnjak” vulkana, što je uzrokovalo nastanak dubokog klizišta s padom prema krateru vulkana, stoji na web stranicama Javne ustanove Priroda za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije.