Zmaj uklesan u stijenu, neobični ljudski likovi i simboli čije značenje stoljećima izaziva različita tumačenja dio su jedne od najzagonetnijih priča otoka Brača. Je li riječ o kršćanskom svetištu, tragovima drevnih vjerovanja ili neobičnom spoju dvaju svjetova? Odgovor se možda skriva u Zmajevoj špilji. Njezina posebnost je u veličanstvenoj unutrašnjosti urešenoj uklesanim reljefima po nekima to su najvrjednija djela na otoku, a priča koju priča fascinantna je.
Reljefi čije značenje nije potpuno razjašnjeno
Zmajeva je špilja skrivena daleko od očiju ljudi, na južnim padinama otoka Brača, iznad malog sela Murvice, u prekrasnom, još neokrnjenom tipično sredozemnom okolišu. Nalazi se na visini od 307 metara nad morem iznad Murvice, na južnim padinama Brača, podno Vidove gore.
Poznata je i pod nazivom Dragonjina špilja, a svojom veličinom, okolnim krajolikom, te posebno klesanim reljefima u svojoj unutrašnjosti doista zaslužuje osobitu pažnju. Najpoznatiji je reljef zmaja po kojem je špilja dobila ime, no u stijeni se mogu vidjeti i ljudski likovi, ptice u gnijezdima, motivi Mjeseca te drugi simboli. Njihovo podrijetlo i značenje nisu potpuno razjašnjeni, zbog čega postoje različita tumačenja – od kršćanske ikonografije do tragova staroslavenskih vjerovanja. Upravo ta nedorečenost čini Zmajevu špilju jednim od najtajanstvenijih mjesta na Braču
Zmajeva špilja spomenik je pećinskog samostanskog života svećenika glagoljaša iz 15. stoljeća. Kroz stoljeća je služila kao stan i svetište poljičkih glagoljaša prebjeglih pred turskom najezdom, koji su u špilji nastavili redovnički život, mireći istovremeno dvije odvojene tradicije – kršćansku i pogansku. Pretpostavlja se da su oni kasnije osnovali Pustinju Blace.
Zmajeva špilja i vjerovanja
Sve do danas su se zadržali slavenski mitovi o vukodlacima, vilama, vješticama i morama, kao i o Orkomarinu, jednookom gigantu koji živi u pećini. U ovoj je špilji okamenjena povijest jednog prognanog naroda koji je pomirio svoju davnu pogansku vjeru s kršćanskim poimanjem svijeta.
Upravo ta kombinacija različitih vjerovanja i praznovjerja prikazana je u reljefu po kojem je pećina i dobila ime. Mnogi su znanstvenici pokušali objasniti značenje reljefa. Većina njih smatra kako sadrže elemente slavenske mitologije i kršćanske ikonografije, te se čini kako je duhovnost ljudi koji su tu boravili mirila i prožimala oba vjerovanja.
Posjet treba dogovoriti unaprijed
Špilja nije uređena turistička atrakcija do koje se može jednostavno doći i samostalno ući. Obilazak je potrebno unaprijed dogovoriti s vodičem, a do lokaliteta vodi strma i kamenita staza. Poseban oprez potreban je pri povratku jer silazak može biti zahtjevniji od uspona. Preporučuju se čvrste cipele, zaštita od sunca i dovoljno vode, a tijekom toplijih mjeseci najbolje je krenuti ujutro.
Izvor fotografija: Turistička zajednica općine Bol
Članak je originalno objavljen 02.10.2024.
