Objava knjige, publicističke novele respektabilnog i višestruko nagrađivanog Ante Zirduma početkom 2021. svakako svrstavamo u red postpandemijskog novonormalnog vremena. Knjiga je primjenjiva na kulturni turizam, kako na globalnom emitivnom tržištu tako i na reciptivnim destinacijama Dinarskog gorja.
Knjiga je namijenjena svim dionicima koji preferiraju turizam s pričom, a otvara djevičanske tragove dalmatinske zagore, od zanimljivih krajobraza i prirodnih znamenitosti do kulturno vjerskih prilika predromantičarskog doba suvremene Europe, uglavnom 16. i 17. stoljeće, ali s odjekom do današnjih dana…
Vješt s perom i pronicljiv u zamršene društveno političke odnose u pograničnim područjima tada velikih globalnih sila, Venecije MLETAČKE REPUBLIKE i Istanbula OTOMANSKOG CARSTVA, autor ulazi i u najintimniju sferu međuljudskih, ali i međunarodnih odnosa čiji smo baštinici, pa tim i izravno zainteresirani za svekoliki utjecaj na naš ovozemaljski materijalni i duhovni život.
Naslovnica knjige: Ljubav i osvete u doba Hasanaginice
To je u prvom redu vlastita spoznaja činjenica, ali i legendi koje nam otkriva vješti autor Ante Zirdum, pa i kroz sami naslov LJUBAV I OSVETE U DOBA HASANAGINICE. Time nas zapravo uvodi u vrijeme i prostor koji je obilježila tužna balada o nesretnoj Hasanaginici, koja je senzibilizirala Europu u nastanku, te otvara cijeli niz činjenica i pikanterija iz života morlačkog puka. Tako je dinarski puk prozvao znameniti talijanski putopisac Alberto Fortis u svom putopisnom djelu “Viaggio in Dalmazia” izdanom 1774. u Veneciji, a u našem slobodnom prijevodu Putešestvije po Dalmaciji.
I upravo na tim temeljima Zirdum nam objašnjava kako i zašto su se okupljali domicilni pučani u nemirna i sudbonosna vremena, često i zbog biranja strana za koju će ratovati??!!
Utjecaj vjerskih vođa, dušobrižnika i ljekarnika, ljubavnih zapleta i raspleta, uvijek prisutnih doušnika i njihovih spletkarenja, ljudske taštine i nezaobilazne osvete, pučkih mudrijaša i legendarnih hajduka, samo su neke od tematskih područja obrađene književnim jezikom sa svrhovitom primjenom.
Sve to je zapravo ishodište identiteta, kako prostora, tako i ljudi koje genetičari prozvaše DINARIDI, a koji se održaše do sudbonosne 2020. kad smo proglašeni europskom prijestolnicom kulture – Rijeka. Promocija ovog djela zasigurno će i tome doprinijeti, a kroz kreiranje imidža zapravo ove prostore približiti turistima koji će u postpandemijskom vremenu zasigurno potražiti i artefakte i tragove ovih događaja.
A činjenica da je znameniti J. W. Goethe uz mnoge druge europske književnike prevodio HASANAGINICU kao personificirani opis kulture i civilizacijskog dosega ovdašnjeg puka zasigurno će doprinijeti u brendiranoj vrijednosti turističkog proizvoda i usluga koji će konzumirati bjelosvjetski znatiželjnici koje očekujemo…
I ovo djelo je vrijedan kotačić u tom pravcu pa ga preporučamo svim dionicima koji u i kroz turizam vide i svoju profesionalnu orijentaciju, ali i svima koji žele uživati u destinaciji s PRIČOM.
Zato pozivamo sve koji će u ovom blogu pronaći neki svoj interes ili da samo pročitaju ali i posjete Dalmatinsku zagoru uključivo i sve one koji bilježe ili su već objavili neke interesantne artefakte… da nam se jave na email adresu [email protected]
Srdačno iz Dalmacije i Dinarskog gorja
Mr. Marinko Brkić
