Sunčani dan 23. u mjesecu travnju u Tučepima na Jadranu kao da je blagoslovljen od nebeskog zaštitnika sv. Jure, Jurja, Đure, Georga, a čija Crkva iz 13. stoljeća leži u temeljima ovog pitomog mjesta. Kao da je stvoren za prigodno otvaranje turističke sezone uz Art & gastro izložbu u Turist info centru Turističke zajednice Tučepi.
Iako NOVO NORMALNO CORONA VRIJEME i nije prigoda za bilo što osim borbe za zdravlje, grupa entuzijasta na čelu s načelnikom Antom Čobrnićem i direktorom ureda Turističke zajednice Tučepi dr. Ivanom Mravičićem te poduzetnicima mr. Marinkom Brkićem i svestranim veteranom Ivanom Kondžom osmislila je i mještanima pa i rijetkim gostima priredila prigodnu izložbu umjetnina respektabilnog umjetnika Hanibala Salvara iz Zagreba i njegova STUDIJA HANI… a sve inspirirano hrvatskom prirodnom i kulturnom baštinom. Uz slike i keramiku izložene su i prigodne knjige i publikacije kao turistički začin baštini Dinarida te umjetnički spravljane boce vina i maslinova ulja, a sve to uz miris lavande i okus dalmatinskih gastro delicija.
Kroz prigodno druženje uz sva pridržavanja epidemioloških mjera, svi sudionici, ali i turistički i javni dionici su se složili da je upravo JURJEVDAN idealan za početak moguće, ali vrlo neizvjesne turističke žetve i provjetravanje kapaciteta, ali i orijentacija na nove resurse kojima je ovaj podbiokovski kraj iznimno bogat.
A uz impresivno bogatstvo prirodne i kulturne baštine koje je oblikovala i ovdašnjeg domicilnog čovjeka, genetskog DINARIDA stvoreni su svi preduvjeti za akademsko promišljanje i klastersko umrežavanje turizma našeg svagdašnjeg. Upravo zato smo iznjedrili i nove pojmove poput kulturno-umjetničkog turizma i konkurentskog identiteta kao conditio sine qua non (neophodno djelovanje) modernog turizma kojeg će zasigurno duboko obilježiti i ova prirodna nesreća, a mnogi će reći i Božja kazna za bahat i neprimjeren odnos prema svekolikoj baštini koju smo naslijedili..?
Zato je i hvale vrijedan ovaj novi, nadamo se ne i usamljeni pokušaj rebrendiranja destinacije koji uz funkcionalnu, mora imati i duhovnu, mentalnu, socijalnu i kulturnu dimenziju, ne samo za mikrolokaciju relativno malog mjesta Tučepi nego i cijelu Makarsku rivijeru koja uz pomorski, mora otvoriti i zagorski dio u, pod i za Biokovom.
A ako to stavimo u širi kontekst Hr turizma onda je potrebno redefinirati KONKURENTSKI IDENTITET, te isticati i specifičnost mikro destinacija, ali i integralno povezivanje, ne samo države Hrvatske, nego i korištenje svih komparativnih prednosti međudržavnih regija, u prvom redu susjedne BiH za Dalmaciju, Like i Banije s Pounjem, Slavonije s Posavinom…
Svakako primjeri dobre prakse i domicilnih, ali i globalnih iskustava su dobro došli, pa uz već etablirane kulturne rute… Napoleonove ceste, Fortisov Put po Dalmaciji gdje je zabilježena i glasovita i u europskim razmjerima poznata balada o HASANAGINICI, te niz kraćih ili dužih hodočašća, inspirativno djeluje i velebna CAMINO STAZA SV. JAKOVA kao majka svih europskih hodočašća. Zato i ideja o MINI CAMINU od VEPRICA DO MEĐUGORJA i obrnuto, koja se može prijeći u jednom ili prakticirati kao višednevni izlet s kombinacijom hodočašća ,koja već imaju i tradiciju te kulturne, ekološke, biciklističke, pa i avanturističke, mogu biti inspirativne za goste iz Tučepa, ali i cijele Makarske rivijere u povezivanju sa sve atraktivnijim destinacijama na putu za svjetski poznato Međugorje… kao što su crkva sv. Vicencija u Podgori, Samostan s vrijednim muzejom u Zaostrogu, Tinova kula u Vrgorcu, muzej na Humcu, nekropola izvor Studenčice, slapovi Kravice u Studencima.
Na koncu ovog promišljanja, a nadamo se i poticaja za sve dionike turističkog gospodarstva, da svoju znatiželju, ali i inspiraciju za slične poteze mogu pronaći kroz posjetu ovoj izložbi ili kako neko reče na otvaranju, osvježavajućoj oazi u pandemijskoj pustinji kojoj sigurno mora doći kraj.
Mi smo povukli prvi, nadamo se uspješan šahovski potez u turizmu našem svakdašnjem, a i svima želimo dobrodošlicu na cijepljenje pozitivnom energijom u Tučepe… OD JURJEVA kada loza pupa do MARTINJA kada ćemo isprobati i mlado, nadamo se slatko vince.
S Jadrana u Podbiokovlju
Srdačno
Mr. Marinko Brkić, dijak Dinarski
