Mjesec studeni ili november po internacionalnom vokabularu po mnogim je znamenima jedan od najznačajnijih mjeseci u našem životnom kalendaru, pa ga je valjalo i dostojno dočekati i još dostojnije ispratiti. Uz lijepe i sunčane dane dočekali smo spomendan na Sve Svete pa Dušni dan kad se s posebnim pijetetom sjećamo naših pokojnika kad se obitelj i rodbina redovito sastaju u domaćinskoj atmosferi uz čašicu pića i ugodno druženje.
NARENTA MAN, umjetnost, kultura, eko proizvodi u akademskom okruženju
To je i vrijeme kušanja mladog vina, provjere kakvoće pa i zatvaranja bačava nakon burnog vrenja i prelaska slatkog mošta u alkoholno vino koje se posebno obilježava na spomendan sv. Martina biskupa u francuskom Toursu s početka IV. stoljeća a kojeg posebno slave vinogradari i vinari kao i turistički djelatnici.
Tri stoljeća kasnije u Francuskoj se rodio i sv. Hubert, kojeg također slavimo početkom studenog, kao “najvećeg lovca među svecima” ali i zaštitnika šuma i prirodne baštine kao bitnog segmenta turističkog gospodarstva. Kraj studenog posvećen je sv. Andriji, ribaru i apostolu, jednog od najbližih Kristovih pristalica a kasnije i prvog biskupa u današnjem Carigradu.
I u Međugorju se osjeća duhovna i tjelesna toplina na studeničkom suncu uz Otajstva svjetlosti
Posebno se spominje Andrijin križ kao cestovni prijelaz preko željezničke pruge, pa nam ga uz opreznost u ribarenju valja slijediti i u prometu. Kako vidimo, svi spomendani su simbolički vezani za turizam, od prometovanja i održivog upravljanja prirodnim i kulturnim resursima, florom i faunom pa i gastro delicijama koje se nude na ugostiteljskim stolovima.
Sve to su elementi održivog turizma, koji se ovih dana često spominje u različitim strategijama kako u Hrvatskoj tako i BiH kao dvjema turistički kompatibilnim destinacijama, kako na mikroplanu u pograničnim područjima, tako i kao globalno atraktivne destinacije koje se mogu i zajedno uspješno promovirati na emitivnim tržištima.
Već smo spominjali poveznicu između rimskog emporijuma, danas muzej Narona u Hrvatskoj i Ville Rustica u Mogorjelu, u delti rijeke Neretve na utoku Trebižata čiji vodotok je bio i glavni pravac za cestovno povezivanje sa Salonom, na utoku rijeke Jadro u splitski akvatorij kojim dominira Dioklecijanova palača.
I biciklisti su uvijek dobro došli na svaku destinaciju-ekologija i kultura u Villi Rustica
Ako to sve i kalendarski povežemo na prva stoljeća po Kristu i prvotna osporavanja i progone te priznavanja od miroljubivih rimskih vlastodržaca, onda smo na dobrom putu da se i tržišno etabliramo kao globalno poznata reciptivna destinacija. A kako to sve povezati i umrežiti, upravo smo ovih listopadskih i studeničkih dana pokazali na primjeru kreiranja turističkih itinerera promovirajući skoro sve elemente održivog turizma.
Ovogodišnji Dani kraljice Katarine pa spomendan sv. Huberta i sv. Martina pa nastavljamo svaki vikend do sv. Andrije organizaciju i promotivne eko, kulturne, gastro ture s “obje strane političke i državne granice” ponovno upozoravajući da granice mogu biti samo u “mentalno ograničenim glavama”.
Sunčano vrijeme i čaplja za doček gostiju iz Bosne, održivi turizam na mikro destinaciji Mogorjelo kod Čapljine
Tako smo “martinjski vikend” dočekali i goste iz Bosne, koje smo srdačno dočekali na željezničkom kolodvoru u Čapljini i ugostili u restoranu Vile Rustika u Mogorjelu i konjičkom klubu Vranac uz promotivno razgledanje i jahanje za one hrabrije. Turistička ruta je nastavljena dolinom sedrenog Trebižata, tragovima rimske ceste koju je gradio poznati i priznati graditelj Dollabela. Usput smo posjetili vodopad Kravice i nekropolu stećaka, izvorište i mlinice u Studencima, rimski logor Bigeste te Franjevački muzej na Humcu.
Rimsku rutu prekidamo na granici prema Vrgorcu, gdje posjetišmo Tinovu rodnu kuću (što se poklopilo sa spomendanom njegova odlaska s ovog svijeta) i preko Kokorica Zagvozda i Zadvarja stigosmo do Klisa, strateškog mjesta iz vremena mletačko-osmanskih ratova ali i znamenitog mjesta koje se spominje u baladi o HASANAGINICI. Ovo remek djelo pučke književnosti krajem 18. stoljeća zapisa talijanski putopisac Alberto Fortis, a prijevodom na europske jezike je obilježila predromantizam i upozorila na kulturne vrijednosti dinarskog čovjeka.
Srdačan doček u Klisu, Jadranko i Lidija iz udruge VLAHO BUKOVAC – pjesnički i gastro ugođaj u prijateljskoj atmosferi
Uz doček u ambijentalnoj kamenoj kući podno drevne utvrde u kojoj je Pintorović beg dočekao nesretnu sestru Hasanaginicu, srdačno su nas dočekali i ugostili članovi kulturne udruge Vlaho Bukovac koji su nam recitirali pjesničke stihove, ali i poučili o nekim običajima iz rimskog vremena.
Povratak smo iskoristili za posjet Trilju (rimski Tilurium) na Cetini i imotskim jezerima kao i izvorištu Trebižata (uz kraći odmor u hotelu Venecija ) te uz novi prelazak “granice” na tragovima rimske ceste sretno i kasno stigosmo do Međugorja.
Noćenje uz tjelesni i duhovni odmor u podnožju Križevca i Biokovske gradine upotpunjen je gastro delicijama u hotelu Pellegrino te uz popodnevni rastanak svi poželiše da se ovo zanimljivo i edukativno putovanje ponovi.
Novi susret smo dogovorili za vikend 19. i 20.studenog kada se uz kulturno turističke teme planiraju i poslovni dogovor. Humski shod na sajmištu Drijeva nova je prigoda za ugodno i svrhovito druženje u rimskoj Villi Rustica kada bi studeničke priče i spomendani trebali prerasti u svrhovito klastersko (grozdovsko) umrežavanje.
Uvijek uz blagoslov naših nebeskih zaštitnika i podsjećanje da smo na zemlji samo prolaznici na putu u vječnost pa nam je i obveza da kulturnu i prirodnu baštinu koju smo naslijedili u još boljem stanju predamo našim potomcima. Održivo upravljanje i svrhovita valorizacija pa i prijateljsko druženje nameću se kao imperativ našeg bivstovanja i kao homosapiensa, ali i homoturistikusa.
Izvor fotografija: Marinko Brkić
