Hrvatski krajolik koji izgleda kao izgubljeni svijet: Bijele i Samarske stijene skrivaju prizore koje većina nikad nije vidjela

Duboko u srcu Velike Kapele skriva se jedan od najneobičnijih i najdramatičnijih krajolika Hrvatske. Bijele i Samarske stijene nisu mjesto koje ćete slučajno usput posjetiti. To nije destinacija za laganu šetnju ni još jedna razglednica hrvatske prirode. To je prostor divljine, stijena, šumske tišine i gotovo nestvarnih prizora koji izgledaju kao da pripadaju nekom davno izgubljenom svijetu.

Na prvi pogled djeluju poput kamenog labirinta usred guste šume. Vapnenački tornjevi, uski prolazi, duboke ponikve, gole stijene i šumski kanjoni stvaraju krajolik koji više podsjeća na scene iz znanstveno fantastičnih filmova nego na ono što većina zamišlja kada pomisli na Hrvatsku.

Jedan od dva stroga rezervata prirode u Hrvatskoj

Bijele i Samarske stijene info ploča
Bijele i Samarske stijene – info ploča, foto: Nacionalni park Risnjak

Bijele i Samarske stijene imaju najviši stupanj zaštite prirode u Hrvatskoj. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja navodi kako Hrvatska ima samo dva stroga rezervata prirode: Bijele i Samarske stijene te Hajdučke i Rožanske kukove na području Sjevernog Velebita.

Strogi rezervat definira se kao područje neizmijenjene ili vrlo malo izmijenjene prirode, namijenjeno očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti, u kojem su gospodarske aktivnosti zabranjene, a dopušteni su samo istraživanje, praćenje prirode i kontrolirano posjećivanje.

Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene dio je središnjeg masiva Velike Kapele. Nalazi se južno od Bjelolasice, najviše planine Gorskog kotara. Proglašen je 1985. godine a od 2018. njime upravlja Javna ustanova Nacionalni park Risnjak. Prostire se na površini od 11 četvornih kilometara, na nadmorskoj visini od 1000 do 1335 metara.

planinarenje u Hrvatskoj
Foto: Mario Jurina, izvor: Turistička zajednica Gorskog kotara

Krajolik kamenih tornjeva i šumskih labirinata

Ono što Bijele i Samarske stijene čini toliko posebnima upravo je njihov izgled. Oštri vapnenački oblici izdižu se iznad šume poput kamenih kula i zidova, dok se između njih skrivaju uski prolazi, ponikve i male prirodne udoline.

Nacionalni Park Risnjak Bijele i Samarske stijene opisuje kao izrazito vrijedan krški krajolik Velike Kapele, prostor vapnenačkih stijena, ponikvi, pukotina i šumskog visokog krša. Na nekim dijelovima stijene izgledaju gotovo nestvarno bijelo, posebno kada ih obasja sunce ili kada se iznad šume digne jutarnja magla. Upravo po tim svijetlim vapnenačkim formacijama Bijele stijene dobile su ime.

To nije priroda koja djeluje pitomo i uređeno. Ovo je prostor koji i dalje izgleda divlje, sirovo i moćno.

Bijele i Samarske stijene
Bijele stijene, foto: Mario Jurina

Samarske stijene imaju gotovo mitski status među planinarima

Iako se Bijele i Samarske stijene službeno promatraju kao jedinstveni rezervat, Samarske stijene među planinarima imaju posebno mjesto. Razlog je njihov težak i fascinantan reljef, zbog kojeg cijelo područje djeluje gotovo nepristupačno.

Upravo ta kombinacija guste šume, kamenih prolaza i izoliranosti daje Samarskim stijenama atmosferu pravog izgubljenog svijeta.

Na području rezervata nalazi se i poznato Ratkovo sklonište, izgrađeno 1952. godine u prirodnoj polušpilji ispod stijena, jedno od najpoznatijih planinarskih skloništa u Hrvatskoj. Mjesto je godinama simbol planinarske tradicije i boravka u netaknutoj prirodi.

Bijele i Samarske stijene
Ratkovo sklonište, Samarske stijene, foto: Mario Jurina

Mjesto gdje priroda još uvijek vodi glavnu riječ

Bijele i Samarske stijene nisu destinacija za masovni turizam i upravo je to njihova najveća vrijednost. Iskusni planinari ovdje dolaze zbog osjećaja divljine, tišine i poštovanja prema prirodi, kretanje je dopušteno isključivo označenim planinarskim stazama jer je riječ o izrazito osjetljivom prirodnom području.

Ovdje čovjek nije glavni element krajolika. Priroda je ta koja određuje pravila.

bijele stijene
Bijele stijene, foto: Mario Jurina, izvor: Turistička zajednica Gorskog kotara

Šume, stijene i životinjski svijet Velike Kapele

Posebnost rezervata nije samo u dramatičnim stijenama. Područje skriva i vrijedne šumske ekosustave te bogat biljni i životinjski svijet. Na području rezervata rastu bukovo-jelove šume, vegetacija stijena i planinske vrste karakteristične za visoki krš. Među biljkama se spominju runolist, kranjski ljiljan i druge rijetke planinske vrste.

Od životinja se na području rezervata mogu pronaći medvjed, sove, šumske ptice, planinske gušterice i crni daždevnjak. Zbog kombinacije stijena, šuma, vlage i planinske klime cijelo područje djeluje gotovo iskonski.

Hrvatska kakvu većina nikada nije vidjela

np risnjak
Foto: Nacionalni park Risnjak

Kada se govori o hrvatskim prirodnim ljepotama, većina prvo pomisli na more, slapove ili nacionalne parkove uz obalu. No Bijele i Samarske stijene pokazuju sasvim drugo lice Hrvatske.

Divlje.

Planinsko.

Gotovo nestvarno.

To je mjesto na kojem stijene izranjaju iz guste šume poput kamenih čuvara Velike Kapele, a svaki prolaz kroz uske krške labirinte podsjeća koliko priroda može biti moćna kada joj se dopusti da ostane svoja.

Bijele i Samarske stijene nisu destinacija za brzinski izlet i fotografiju za društvene mreže. One su iskustvo prirode u njezinom najčišćem obliku. I možda upravo zato ostaju jedno od najfascinantnijih skrivenih mjesta Hrvatske.

Turističke priče
Turističke priče
Turističke priče donose sadržaje i priče o putovanjima, destinacijama i iskustvima koja nadilaze klasične turističke preporuke. Ovdje se naglasak stavlja na emociju, kontekst i autentičnost mjesta. Članci su zamišljeni kao inspiracija za putovanje, ali i za razumijevanje prostora i ljudi. Idealno za one koji vole putovati polako i s razlogom.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.