Nekad “vizija, a danas song zabava” glavni je proljetni događaj koji kreira i imidž turističke destinacije, pa i ne čudi što je naš Histarski Marko glavna medijska zvijezda zadnjih dana. Baš kao i vatreni nogometaši, čije srebro i bronca sja poput zlata, al se nadamo da će kulturno zabavni projekt prevazići benefite sportskih uspjeha, koji prema mišljenju struke nisu adekvatno valorizirani.
Iako smo znali, u sportskom žargonu, da igrači s klupe rješavaju i važne utakmice, ni najveći optimisti nisu mogli vjerovati u uspjeh mlade histrijanske ekipe predvođene “eko etno evanđelistom Markom” na recentnom globalnom spektaklu EUROSONGU.
I doista, nakon kraćih priprema i mladalačkog zanosa i optimizma, zasjeni naš Kaštelirac globalni svijet kojim dominiraju “ne prirodni odnosi” i pokori kulturno zabavni život starog kontinenta.
Kako se Vaš bloger, slučajno našao u Splitu, najsportskijem gradu na svijetu, ali zbog drugog, kulturnog događaja i obilježavanja 500. obljetnice smrti naše kulturne zvijezde, Marka Marulića, koji je svojom JUDITOM, ali i svekolikim književnim stvaralaštvom pokorio kulturni život Europe toga doba, onda nije bilo dvojbe kako dvojicu Marka, treba blogirati i javno promovirati.
Njima u čast a nama za ponos
Slučajno ili ne ali i drevno ime Marko se ukorijenilo i u kulturni identitet Hrvata, od Marka Pola , Marka Križevčanina, preko Marulića, do današnjih dana i Marka Histrijatskog (iako će bit upamćen kao Baby Lasagna on je ipak naš Marko od plemenitog roda Purišića).
Al ono što posebno impresionira jest ples i oduševljenje mladih i starih Splićana i njihovih gostiju, ne mali broj domaćih i stranih turista pa i različitih zvanja i zanimanja.
U grozdu obožavatelja, nekako se isticala glazbena pedagogica i profesorica Daca, humbosanska primadona koja je bila jednako oduševljena i životom i djelom Marka Marulića, kao i Marka srebrenjaka s Eurosonga.
Sreli smo se u Marmontovoj ulici na prigodnoj izložbi ali i na Rivi gdje je slavila i plesala uz ritmove Marka Lazanice.
Zasigurno su bili oduševljeni i domicilni ugostitelji i turistički djelatnici, kako zbog Markova uspjeha tako i velikog interesa turista, od Skandinavije do Mediterana.
Svi će rado čitati nadamo se i slijediti “Evanđelje po Marku” kao dio našeg vjerskog i kulturno zabavnog identiteta koji kroz turistički imidž može biti i dobar putokaz za brendiranje destinacije.
Ako to budu slijedili i naši saborski i eurozastupnici onda će i Markov trg cvjetati pozitivnim optimizmom, a ne prosvjednim pesimizmom.
Samo tako će i srebro našeg Marka s Eurovizije, postati zlato našeg svekolikog poslovnog i društvenog bivstvovanja na planeti koju zovemo naša zemlja, a koju sv. Marko iskonski štiti i čuva.
