Otočić Košljun, do kojega se stiže brodićem iz Punta, nastanjen je još u antičko doba kada je na njemu izgrađen utvrđeni ljetnikovac. Odatle mu i ime: castellum – Košljun. Površina mu iznosi 68.500 četvornih metara, a na njemu se može pronaći oko 400 biljnih vrsta.
Osim prekrasnog botaničkog vrta, na otočiću se mogu razgledati četiri muzeja – arheološki, sakralni, etnografski i prirodoslovni – koji sadrže zanimljive zbirke raritetnih knjiga i inkunabula, etnografske zbirke, eksponate životinja i makete brodova.
Etnografski muzej
Etnografska zbirka ugledala je svjetlo dana ponajviše zahvaljujući fra Nikolu Španjolu koji je sedamdesetih godina prošloga stoljeća marljivo skupljao predmete i narodnu nošnju diljem otoka Krka te tako mnoge predmete spasio od propadanja i zaborava.
Riječ je o vrijednoj zbirci nošnji, arheoloških nalaza i umjetničkih radova novijih majstora dlijeta i kista. Inozemni se posjetitelji vole zaustaviti kod numizmatičke zbirke tražeći novčanice svoje države.
Djeci su pak najzanimljivije preparirane životinje – udav iz Kostarike, janje s dvije glave i janje s jednim okom.
Arheološki muzej
Košljunska arheološka zbirka ne sadrži veliki broj predmeta, no značajna je jer prikupljena građa potječe isključivo s otoka Krka. Nastajala je postupno i spontano, donacijama mještana iz susjednih naselja poput Punta i grada Krka.
Zbirka se popunjava u razdoblju između dva svjetska rata kada na Košljun stiže kolekcija predmeta iz helenističko-ranoantičke nekropole u posjedu Šinigoj u gradu Krku.
Nakon Drugoga svjetskog rata zbirka je proširena vrijednom skupinom pretpovijesnih keramičkih posuda te drugim, slučajno otkrivenim, pretpovijesnim predmetima s otoka.
Za arheološku topografiju značajni su i prikupljeni ulomci antičkih opeka, keramike te zbirka amfora, podrijetlom s Košljuna i okolnog priobalja. Posebnu vrijednost imaju kameni spomenici, ranoantički nadgrobni spomenici pronađeni na otočiću i u gradu Krku.
Sakralni muzej
U Sakralnom muzeju izloženi su liturgijski primjerci iz vremena gotike, renesanse i baroka. Za vrijedan triptih u crkvici sv. Bernardina povjesničari umjetnosti smatraju da potječe iz radionice slavnog Bartolomea Vivarinia. Čudotvorno košljunsko raspelo, iz kapelice Svetog Jerusolima, na zapadnom je zidu prezbiterija iz 16. stoljeća.
U nišama su izloženi su liturgijski predmeti uglavnom iz vremena baroka. Tu je i litugijsko ruho, likovna djela hrvatskih i talijanskih slikara kao i kopije misala i oslikanih graduala koji se čuvaju u samostanskoj knjižnici.
Prirodoslovna zbirka
U ovoj je zbirci predstavljena didaktička zbirka minerala, koralja, spužvi i fosila niže gimnazije koja je djelovala na Košljunu na prijelazu iz 19. i 20. stoljeća.
Prikazane su također neke zanimljive prirodne pojave, ptice, ribe i biljke ovoga područja. Sve je nadahnuto Hvalospjevom stvorenja sv. Franje Asiškoga koji povezuje sva tri dijela izložbe – zrak, voda i zemlja otoka Košljuna.
Marija Katarina
Na Košljunu od 9. stoljeća djeluje glagoljaška benedinktinska opatija Svete Marije, a temelji benediktinske trobrodne romaničke crkve pronađeni su ispod današnje samostanske crkve.
Dolaskom franjevaca i darom Ivana VII. Frankopana i njegove kćeri Marije Katarine, benediktinska je crkva povećana i posvećena Navještenju Marijinu.
Današnji kompleks samostana sastoji se od redovničke crkve, samostanske zgrade i klaustra, srednjovjekovne fortifikacije i kapele Svetoga Bernardina, samostanskoga groblja, perivoja, vrtova, zavjetne kapele i otočkog pristana.
Grob Marije Katarine u crkvi svjedoči o stoljetnim vezama košljunskih franjevaca i krčkih plemića. Ona je, naime, u svrhu proširenja crkve fratrima oporučno ostavila 1000 dukata te zatražila da bude ovdje pokopana.
Venecija joj kao dvostrukoj mletačkoj nevjesti devet godina nije htjela udovoljiti, pa je na Košljunu sahranjena tek 1529.
Kapelice
Otočić ima više kapelica koje mu daju posebnu draž. Prva na putu od pristaništa je Sv. Porođenja s vrijednim baroknim kipovima.
U šumi je kapela Sv. Križa pred kojom su postaje križnog puta u obliku tlocrta Jeruzalema. Ozidanim puteljkom prema jugu stiže se do priproste kapelice Sv. Franje, a od ove kapele vodi puteljak do špilje Gospe Lurdske podignute 1914.
Danas košljunski fratri, vođeni poslanjem svetoga Franje, nastavljaju njegovati duhovnost u ovoj prekrasnoj oazi mira i tišine, međutim ovdje se također održavaju i kulturne manifestacije, primjerice koncerti i izložbe.
Košljunski je samostan kroz svoju prošlost imao razne namjene. Od 1894. do 1927. u njemu je djelovao kolegij s nižom gimnazijom. To je bila prva gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom u Istri i Kvarneru.
