Kucanje na vrata nakon čega bi netko iz kuće umro. Pokojnik kojeg su susjedi navodno viđali kako noću obilazi selo. Grob koji su se mještani naposljetku odlučili otvoriti. Sve je ovo dio Legende o Juri Grandu koja bi poslužiti kao predložak za horor, no njezino je mjesto radnje stvarno – Kringa, malo naselje u unutrašnjosti Istre.
Dok se istarska mjesta najčešće upoznaju kroz kamene uličice, crkve i lokalne okuse, Kringa čuva i priču od koje vas prolazi jeza. Predaju o njezinu najpoznatijem stanovniku zabilježio je u 17. stoljeću Janez Vajkard Valvasor, zahvaljujući čijem je zapisu Jure Grando postao jedno od poznatih imena europskih vampirskih legendi.
Šesnaest godina straha nakon jednog pokopa
Prema predaji Jure Grando umro je 1656. godine i pokopan je na mjesnom groblju. Njegova je priča tada trebala završiti, no za stanovnike Kringe, kaže legenda, tek je počinjala.
Mještani su tvrdili da pokojnik noću ustaje iz groba, prolazi selom i kuca na vrata. Kuću na čijim bi se vratima pojavio uskoro bi pogodila smrt nekog od ukućana. Predaja govori i da je pohodio svoju udovicu, zbog čega je strah od pokojnika postao dio njezine svakodnevice. Takve su se priče, prema zapisu, ponavljale šesnaest godina. Godine 1672. križanski župan Miho Radetić odlučio je okupiti skupinu mještana i otvoriti grob.
Otvorili su grob i pronašli ono čega su se bojali
U nastavku legende mještani otvaraju Grandov grob i pronalaze tijelo koje, na njihovo zaprepaštenje, izgleda očuvano. Lice mu je rumeno, a prizor dodatno pojačava njihovo uvjerenje da imaju posla s bićem koje se vraća među žive. Pokušavaju mu probiti tijelo glogovim kolcem. Kada to ne uspijevaju, odrubljuju mu glavu, nakon čega, zaključuje predaja, prestaju noćni pohodi i uznemiravanje stanovnika Kringe.
Riječ je o legendi zabilježenoj u povijesnom izvoru, a upravo je taj stari zapis razlog zbog kojeg priča nadilazi lokalnu usmenu predaju. Turistička zajednica Istarske županije Grandu predstavlja kao najstarijeg europskog vampira zabilježenog imenom i prezimenom u pisanim dokumentima.
Kako izgleda mjesto iza jezive priče?
Kringa se nalazi pet kilometara južnije od Tinjana, na prostoru nekadašnje željeznodobne gradine i kasnije rimske utvrde. U pisanim izvorima spominje se od 1102. godine, pod imenima Curitico ili Coriticum.
U središtu naselja stoji župna crkva svetih Petra i Pavla iz 1787. godine, a trg upotpunjuju dvije kamene cisterne i stablo ladonje. Nakon dramatične priče o noćnom kucanju, upravo ti detalji vraćaju posjetitelja u stvarnu Kringu mjesto duge povijesti čiji identitet ne završava vampirskom legendom.
Kraća kružna šetnja može obuhvatiti i crkvicu svete Ane iz 1558. godine na groblju, crkvice svete Katarine i svetog Antuna Opata te kalvariju iz 1876. godine. Kringa je i rodno mjesto Bože Milanovića, svećenika i javnog djelatnika koji je sudjelovao u pregovorima o poslijeratnoj sudbini Istre.
Tragom Jure Granda i na dva kotača
Ime najpoznatijeg lika iz legende dobila je i biciklistička staza Jure Grando, o kojoj smo već pisali na Turističkim pričama. Predstavljena je 2021. godine kao kružna ruta s početkom u Kringi, kroz krajolik središnje Istre.
Za one koji nakon šetnje žele istražiti širu okolicu, priča o stazi Jure Grando može biti polazna točka, a Kringu vrijedi upoznati za dana, kada se mogu razgledati trg, kamene cisterne i stare crkvice. Priču o noćnom kucanju vjerojatno nećete tako lako zaboraviti i možda ćete se prisjetiti ove legende kada vam idući puta netko pokuca na vrata usred noći.
