Postoje gradovi koje pamtimo po plažama, hotelima i razglednicama. A postoje i oni koje pamtimo po pričama.
Rab je upravo takav grad.
Na prvi pogled, mnogi će ga prepoznati po četiri zvonika, kamenim ulicama, staroj gradskoj jezgri i posebnoj otočnoj atmosferi zbog koje se ovdje lako izgubiti u šetnji. No iza te razgledničke slike krije se jedna od najpoznatijih rapskih priča: legenda o svetom Kristoforu, zaštitniku Raba, i strijelama koje su, prema predaji, spasile grad.
Prema rapskoj tradiciji, Rab su 1075. godine napali Normani. Grad se našao pred moćnim neprijateljem, a Rabljani su, prema predaji, zazvali pomoć svog zaštitnika, svetog Kristofora.
Turistička zajednica Grada Raba navodi kako je sveti Kristofor spasio Rab tako što je preusmjerio strijele Normana od gradskih zidina. Upravo je taj motiv, strijele koje se vraćaju od zidina, pretvorio ovu epizodu u jednu od najupečatljivijih legendi otoka Raba.
Dan 9. svibnja 1075. u rapskoj se tradiciji slavi kao Dies Victoriae, odnosno Dan pobjede grada Raba, u spomen na oslobođenje od Normana po zagovoru svetog Kristofora. No ova priča nije ostala samo davni zapis iz prošlosti.
Ona je i danas dio identiteta grada.
Sveti Kristofor u Rabu nije samo svetac iz crkvene tradicije. On je zaštitnik grada i otoka, simbol sigurnosti, vjere i pripadnosti. Prema predaji, Kristofor je bio čovjek velike snage i rasta koji je tražio najmoćnijeg gospodara kojem će služiti, a na kraju je shvatio da je upravo Krist onaj kojem treba posvetiti svoj život.
U Rabu se stoljećima čuvaju relikvije svetog Kristofora, koje se čuvaju u rapskoj katedrali, a upravo su one važan dio rapske tradicije i identiteta grada.
Veliko vijeće Grada Raba još je 21. srpnja 1364. godine posebnom odredbom proglasilo dva važna općinska blagdana povezana sa svetim Kristoforom: 9. svibnja kao Dies Victoriae, dan pobjede nad Normanima, i 27. srpnja kao Dies Natalis, dan mučeničke smrti svetog Kristofora.
Iz te se tradicije razvila i Rapska fjera, srednjovjekovna manifestacija koja se održava svake godine od 25. do 27. srpnja i Rab vraća u vrijeme starih obrta, kostima, zastava, viteških igara i gradskih svečanosti. Ona nije samo turistička atrakcija, nego način da grad svoju povijest, legende i običaje ponovno izvede na ulice.
I upravo zato legenda o svetom Kristoforu dobro objašnjava zašto je Rab više od lijepe kulise. Iza kamenih ulica, zvonika i pogleda prema moru postoji sloj priča koje se prenose stoljećima. Grad nije zanimljiv samo zato što je fotogeničan, nego zato što ima memoriju.
A to je ono što putovanje čini posebnim.
Rabska fjera je najstariji i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj.
Jer kada sljedeći put prošetate starom jezgrom Raba, možda ćete drukčije gledati njegove zidine. Ne samo kao kameni okvir grada, nego kao mjesto na kojem se, prema legendi, dogodilo čudo. Mjesto na kojem su se strijele okrenule natrag. Mjesto na kojem se povijest, vjera i predaja stapaju u jednu od najljepših otočnih priča.
Rab je grad zvonika, mora i kamena. Ali i grad svetog Kristofora, zaštitnika koji, barem u rapskoj legendi, još uvijek bdije nad svojim otokom
