Nastavljamo s pričama o Topuskom, a povod je nedavno objavljeni Virtualni vodič ViVoTOP. Nagrada onima koji obiđu sve lokacije iz Virtualnog vodiča je knjiga “Banova vrela pod kraljevskom gorom” autora Tomislava Beronića. Beronić na zanimljiv način opisuje znamenitosti Topuskog kroz prizmu jedne obitelji koja ih obilazi i međusobno priča o svojim dojmovima.
Nakon što smo vas bolje upoznali s povijesnim atrakcijama i poznatim vrelima Topuskog, kroz tekst koji slijedi više doznajte o Hotelu Top Terme, Kamenoj spomenici, Nikolinom brdu i Draškovićevim podrumima. Pa krenimo redom…
Hotel Top Terme
Termomineralna voda, kao najvažniji prirodni resurs, geografski položaj i klima, te uređeni kompleks, kao i ljudski faktor, doprinijeli su da danas Top-Terme pružaju veoma širok spektar zdravstvenih i turističkih usluga. Zdravstveni programi, kapaciteti za seminare i manje kongrese, sportsko-rekreativni sadržaji pružaju bezbroj mogućnosti za odmor, zdravlje, uživanje u predivnom prirodnom okuženju. Topla ljudska riječ i osmijeh, specifični za ljude ovog podneblja, nezaobilazni su, što gosti znaju prepoznati.

Danas je u Topuskom moderno Lječilište s termalnom vodom iz tri glavna i nekoliko manjih izvora, a ocijenjena je kao jedna od najkvalitetnijih u Europi te daje izvrsne rezultate kod liječenja ozljeda i bolesti lokomotornog, živčanog i mišićnog sustava. Primjenjuju se posebno razrađene metode liječenja primjerene za sve dobne skupine. Spoj tradicionalnog liječenja te najsuvremenijih tretmana laserom, magnetoterapijom, ultrazvukom i drugim procedurama elektroterapije te najnovijim saznanjima iz kinezioterapije, daju vrlo pozitivne učinke.
///Topusko i njegova vrela svjedoci su bogate povijesti ovoga kraja

Kamena spomenica
Mnogi posjetitelji Top – Termi, najvećeg turističkog centra Sisačko – moslavačke županije, ne znaju da usred Topuskog postoji stijena na kojoj su, prije više od 200 godina, znameniti gosti započeli urezivati svoje inicijale i poruke, ostavljajući tako pisani trag o posjetu ondašnjem mondenom kupalištu. Mekana stijena, pogodna za obradu, krije stotine imena i inicijala urezanih pažljivo, filigranskom preciznošću, a tek nekolicina autora danas je poznata. Ako se netko ozbiljnije ne pozabavi tim jedinstvenim zapisima, velika većina njih ostat će zauvijek nepotrebno i besmisleno izgubljena u povijesti. Na samom vrhu stijene koju danas zovu Kamena spomenica, pukovnik Ivan Nestor, zapovjednik Prve banijske pukovnije u Glini, urezao je 1818. svoje ime, ukrasio ga u kamenu isklesanim lišćem te najvjerojatnije postao začetnikom toga neobičnog spomenara. Nešto kasnije, odmah ispod njega, i ban Josip Jelačić urezuje svoje inicijale, a dalje slijede stotine drugih imena, inicijala i poruka, urezanih ornamenata, srdaca i cvjetova.

Turistička zajednica Sisačko – moslavačke županije napravila je prvi korak za očuvanje, ali i prezentaciju javnosti ove, možda i u svijetu jedinstvene Spomenice. Povezana su sva mjesta na Banovini koja su na neki način vezana uz bana Jelačića za njegova boravka na ovom području, posebno iz vremena kada je bio zapovjednik glinske Pukovnije. Među njima je svakako i topuska Kamena spomenica, koja je ucrtana u ovaj tematski turistčki vodič i nezaobilazna je za onoga tko je krenuo u obilazak mjesta na kojima je Jelačić ostavio svoj trag. Isto tako, izrađen je medaljon s inicijalima poznatog bana koji su vjerni prijepis, odnosno otisak originalnih inicijala koje je u stijenu uklesao sam ban Jelačić.
Nikolino brdo
Nikolino brdo je šumoviti brežuljak visok 184 metra i smješten u samom središtu naselja. Naziv je dobilo prema srednjovjekovnoj crkvi sv. Nikole koja se u spisima spominje već 1334. godine. Legenda govori da je na Nikolinom brdu hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. imao svoj dvor u kojem je odmarao u “božanskom miru i tišini”. U 18. i 19. stoljeću je uređena park-šuma koja je očuvana do danas.

Draškovićevi podrumi
Dva podruma dužine preko 60 metara u podnožju Nikolinog brda izgradila je plemenitaška obitelj Drašković. Za gradnju je korišten kamen cistercitskog samostana. Isprva su korišteni za skladištenje usjeva, a kasnije za čuvanje zimnice i pića te kratko kao ugostiteljski objekt. U tijeku je izrada glavnog projekta gdje će to biti muzej i izložbeni prostor, a ispred samih podruma uređeni trg.

>>>Pročitajte još priča Tomislava Beronića<<<
***
Naručite knjigu STELLA AUREA – Priče o Frankopanima autora Tomislava Beronića.
Knjiga je dostupna na POVEZNICI