Međunarodni dan prašuma obilježava se svake godine 14. rujna s ciljem podizanja svijesti o važnosti prašuma – šuma koje su sačuvane od značajnog ljudskog utjecaja te su se razvijale prirodnim putem. Prašume pružaju ključne ekosustave za biološku raznolikost, skladištenje ugljika, zaštitu voda i općenito očuvanje staništa mnogih rijetkih i zaštićenih vrsta. U Europi su prašume izuzetno rijetke – odnosno, prema literaturi, zauzimaju tek mali dio ukupne površine šuma, često se nalaze na nepristupačnim terenima, močvarama ili stjenovitim područjima, te su često zaštićene zakonom.
Stanje prašuma u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se nalaze neki od najočuvanijih primjera prašuma. Jedna od najpoznatijih je Čorkova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Ta prašuma prostire se na oko 84 hektara u zoni bukovo-jelovih šuma, na nadmorskoj visini između 860 i 1028 metara. U njoj raste jela stara preko pet stotina godina, dosežuća visinu do 58 metara i promjer debla od 150 cm. Biološka raznolikost je značajna: u Čorkovoj uvali zabilježeno je oko 1267 biljnih vrsta, od čega se mnoge smatraju endemičnima, te velik broj vrsta ptica, leptira i šišmiša.
Jedna od njih je Prašnik, jedinstvena sekundarna prašuma starih slavonskih hrastova lužnjaka u blizini Okučana. Smatra se prašumom zato što se u njoj nikada nije gospodarilo. Zbog svoje pozicije na području ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata prašuma je bila minirana te je do 2015. godine bila nedostupna posjetiteljima. U gustoj šumi prašnika obitava i divlja mačka, jelen i srna, divlja svinja i mnoge druge životinje.
Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Primorskoj-goranskoj i Karlovačkoj županiji. To je područje visokih stijena, koje je otkriveno dosta kasno. U podnožju stjenovitih tornjeva nalazi se prava prašuma, gdje smreke, jele i bukve rastu na velikim strminama.
Osim ove tri navedene prašume, u Hrvatskoj ih ima još nekoliko manje ili više poznatih: Plješivička uvala, Muški bunar, Ramino korito, Devčića tavani…
Zaštita i prijetnje prašumama
Prašume su danas često sačuvane tamo gdje je ljudska pristupačnost manja – u planinskim masivima, močvarnim područjima i strmim terenima. Zakonska zaštita, proglašenje rezervata i nacionalnih parkova ključni su alati za njihovo očuvanje. Ipak, prijetnje ostaju: krčenje šuma, klimatske promjene, šumski požari, promjena u sastavu vrsta zbog invazivnih biljaka ili bolesti, te fragmentacija staništa.
Svjetski kontekst i trendovi
Globalno, tema prašuma dobiva veću pozornost unutar programa zaštite bioraznolikosti i klimatske politike. Iako je Međunarodni dan šuma službeni dan Ujedinjenih naroda, koji se obilježava 21. ožujka, poseban fokus na prašume pridonosi boljem upoznavanju primarnih i sekundarnih prašuma. Brojni međunarodni projekti također rade na mapiranju prašuma, njihovoj zaštiti i uključivanju lokalnih zajednica u očuvanje.
Međunarodni dan prašuma važan je podsjetnik da je prirodno naslijeđe u obliku prašuma neizostavan element zdravog planeta. U Hrvatskoj, prašume poput Čorkove uvale služe kao živi muzeji prirode u kojima se može promatrati nesmetan razvoj ekosustava kroz stoljeća. Njihova zaštita i valorizacija ključne su u borbi protiv klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i urušavanja prirodnih krajobraza. Svaki doprinos, od lokalne zajednice do država i međunarodnih organizacija, presudan je kako bi prašume opstale za buduće generacije.
