Nacionalni park Kornati obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi unutar kornatskog arhipelaga, najrazvedenije otočne skupine na Mediteranu. Smješten između Zadra i Šibenika, ovaj prostor predstavlja jedan od vizualno najprepoznatljivijih krajolika hrvatske obale. Kamen, suhozidi i strme litice koje se obrušavaju u otvoreno more stvaraju prizor koji je istovremeno surov i očaravajući.
Za razliku od većine dalmatinskih otoka, Kornati nemaju razvijena turistička naselja ni hotelske komplekse. Upravo u toj ogoljenosti leži njihova posebnost. Prostor djeluje gotovo asketski, ali vizualno snažno, što Kornate čini jedinstvenim iskustvom na Mediteranu.
Kako posjetiti Kornate i odakle krenuti
Do Kornata nema redovitih putničkih brodskih linija jer unutar nacionalnog parka nema klasičnih naselja. Najčešći način dolaska su organizirani brodski izleti koji polaze iz Zadra, Biograda na Moru, Murtera, Vodica i Šibenika. Posebno mjesto među polazištima ima Murter jer su kornatski otoci stoljećima gospodarski povezani s njegovim stanovnicima i velik dio zemljišta i danas je u vlasništvu obitelji s Murtera.
Druga mogućnost je dolazak vlastitim ili unajmljenim plovilom. U tom slučaju potrebno je kupiti ulaznicu za nacionalni park, a cijena ovisi o duljini plovila i razdoblju dolaska. Mnogi Kornate smatraju idealnima i za jedrenje zbog brojnih zaštićenih uvala u kombinaciji sa otvorenim morem. Noćenje u tihoj uvali, bez buke i svjetlosnog zagađenja, iskustvo je koje danas postaje sve rjeđe na Mediteranu.
Što se mora vidjeti
Foto: Ivo Biočina, HTZ
Najpoznatiji prirodni fenomen Kornata su takozvane krune, strme litice okrenute prema otvorenom moru. Na pojedinim mjestima uzdižu se i do oko 80 metara iznad morske površine, a najviša se nalazi na otoku Klobučaru i visoka je oko 82 metra dok se pod morem spuštaju još i dublje. Krune se nalaze na vanjskom, pučinskom nizu otoka i predstavljaju jedan od najimpresivnijih prizora cijelog arhipelaga.
Na glavnom otoku Kornatu nalazi se bizantska utvrda Tureta iz 6. stoljeća. Smatra se da je vjerojatno bila dio obrambenog sustava Istočnog Rimskog Carstva i služila za nadzor važnih pomorskih putova. U blizini se nalazi i crkvica Gospe od Tarca, podignuta na ostacima ranokršćanske bazilike, što potvrđuje dugu sakralnu tradiciju ovog prostora.
Na sjeveroistočnom dijelu arhipelaga nalazi se svjetionik Tajer iz 1876. godine, podignut na otočiću Sestrica Vela. Riječ je o jedinom željeznom svjetioniku na hrvatskoj obali i jednom od prepoznatljivih simbola kornatskog akvatorija.
Povijest i ljudi Kornata
Kornati su bili naseljeni još u prapovijesti, a arheološki nalazi potvrđuju prisutnost Ilira i Rimljana. U rimsko doba na otocima su postojali gospodarski kompleksi i vile povezane s poljoprivredom i pomorstvom.
Od srednjeg vijeka nadalje velik dio otoka bio je u vlasništvu zadarskih plemićkih obitelji, dok su u 19. stoljeću zemljište postupno otkupili stanovnici Murtera. Oni su Kornate koristili za ispašu ovaca i obradu zemlje, a suhozidi koji i danas presijecaju krajolik ostali su trajni trag tog načina života.
Kako su nastali Kornati?
Jedna od najpoznatijih legendi kaže da su Kornati nastali kada je Bogu, nakon stvaranja svijeta, ostala šaka kamenja koju je bacio u more. Ta slika i danas se često koristi kao opis neobične geometrije i rasutosti arhipelaga.
Ponuda unutar nacionalnog parka temelji se na ograničenom i kontroliranom razvoju. U pojedinim uvalama djeluju obiteljske konobe u kojima se poslužuje svježa riba i tradicionalna jela, dok je smještaj moguć u ribarskim i robinzonskim kućama koje vode privatni iznajmljivači uz prethodnu najavu.
Kornati su posebno privlačni nautičarima jer nude niz zaštićenih uvala i iznimno čisto more. Upravo ta kombinacija prirodne očuvanosti i dostupnosti učinila ih je jednim od najvažnijih područja hrvatskog nautičkog turizma.
Kada krenuti u proljeće
Nacionalni park otvoren je tijekom cijele godine, ali organizirani izleti i veća dostupnost usluga započinju u travnju. Proljeće je jedno od najugodnijih razdoblja za posjet jer su temperature blage što boravak čini ugodnijim, a otoci zeleniji nego tijekom ljetne sezone.
Travanj i svibanj su idelani ako ne želite gužve, ali je more tada osjetno svježije nego u ljetnim mjesecima. Stabilni sunčani dani omogućuju ugodan boravak na otvorenom, ali je uvijek važno pratiti vremensku prognozu jer bura i jugo mogu brzo promijeniti uvjete plovidbe.
Lipanj donosi toplije more i dulje dane, ali i postupni dolazak većeg broja posjetitelja. Za one koji žele doživjeti Kornate u njihovom najmirnijem izdanju, kasno proljeće često je najbolje vrijeme za prvi susret s ovim kamenim arhipelagom.
