Da je turistička valorizacija kulturne i prirodne baštine temelj kreiranja identiteta destinacije, poznato je i u akademskom, ali i realnom promišljanju destinacijskog menadžmenta. Ali bez pozitivnog entuzijazma ljudskog čimbenika je kao hrana bez soli.
Iako je Dan sv. Vida poznat i slavi se diljem Europe, malo je poznato da je kao mučenik skončao baš u vrijeme zloglasnog Dioklecijana, koji se nepravedno slavi i kao turistička ikona Splita, u kojem je izgradio svoju impozantnu palaču i mauzolej o kojem turistička javnost puno zna.
Ali se malo zna i malo spominju njegove žrtve, poput sv. Vida i sv. Jure koje bi se itekako mogle pozicionirati kao turističke ikone i simboli Dalmacije. Ovaj rođeni Sicilijanac, je poput sv. Jure iznimno popularan i u Dalmaciji gdje su mu posvećeni i vrhovi brežuljaka i Crkve, odakle “sve vidi”.
Tako i na uzvisini Čačvina, iznad Cetine i današnjeg Trilja, od pamtivijeka “kontrolira i s nebesa štiti, putnike namjernike, karavane hodočasnike, a posebno gostioničare i vinogradare. Tako i grupa entuzijasta i ljubitelja hrvatske kulturne i prirodne baštine, u želji da “počasti” svoga sveca već desetu godinu priređuje etno fest s tradicionalnim glazbenim izričajem dinarskog puka.
A i samo mjesto je simboličnog naziva, MEGDAN, što upućuje na megdanske obračune i viteške igre u srednjem vijeku, kad se ova utvrda 1371. i prvi put spominje.
Simbolika su i bijeli ljiljani koji se posvuda nalaze, a vežu se uz humbosansko kraljevstvo, ali i zasigurno velike žrtve koje su ostale pod zemljom, u obrani porječja Cetine i važnog geostrateškog prolaza.
Upravo je to vrijeme knezova Nelipića, njihova zeta Hrvoja Vukčića Hrvatinića, ali i vladara roda Kotromanića, koji su obilježili cijelo srednjovjekovlje cetinske krajine.
Želja i interes vrijednih Čačvanaca i Cetinjana zasigurno je uz kulturno i turističko oživljavanje mjesta gdje ima i potencijala.
A kako potencijalnu pretvoriti u kinetičku turističku energiju moglo se vidjeti i uz ovogodišnje blagdane sv. Ante i sv. Vida kada je pozitivni entuzijazam i domoljublje “zaposjelo” utvrdu Čačvina. Dobar primjer dalmatinskom i cetinskom puku ali i svekolikom hrvatskom narodu ako želi ostati i opstati na svojim ognjištima.
