Uskrsni blagdani i svekoliko buđenje prirode, ali i čovjeka, dobra je prigoda za duhovnu i tjelesnu okrjepu, a ako je popraćena artefaktima i legendama, onda je zanimljiva turistička priča zagarantirana.
Imotska jezera kao kraški fenomen ali i tok petoimene rijeke Vrlika – Matica – Mlade – Tihaljina – Trebižat pune su prirodnih i kulturnih atrakcija
Popularne planinske ili brdske staze kojima se kreće veliki broj zaljubljenika u prirodu i kulturu, ali i turistički poklisari koji traže svekolike izazove, najčešće su na tragovima starih civilizacija čiju baštinu slijedimo. Tako je i dinarsko gorje puno artefakata od kamenog doba do naših dana pa i nije teško notirati staze kojima se ljudi kreću.
Ako slijedimo autohtonu ilirsku onda smo u prvom tisućljeću prije Krista, pa i Rimsku koji su je “nastojali zatrti” te paralelno i ” Biblijska vremena”, a u nastavku Bizantska, Slavensko – Hrvatska koju do 11. stoljeća možemo pratiti i kao zajedničku kršćansku…
Nekropola stećaka, i kameni spavači su zanimljiv artefakt i impresivna kulturna baština
Slijedi srednji vijek s impresivnim Crkvama i kapelicama uz koje su i groblja naših pokojnika koje krase stećci, spomenici s ornamentikom koja povezuje mnoge civilizacije od prapovijesti do sredine 15. stoljeća, ali i tragovi avanturista, ratnika i hodočasnika koji su iz raznih razloga, materijalnih ili duhovnih pohodili znamenita mjesta kako na europskom tako i azijskom, afričkom te američkom kontinentu.
Svakako dominantne su hodočasničke rute jer su blisko vezane za ljudske potrebe za odmorom, tjelesnim i duhovnim pa uz Vedske običaje u Indiji i poznate Sankhye, običaje južnoameričkih Inka, Maja, Asteka… kršćanskih pohoda koje je “notirao” sv. Pavao ali i drugi sveci iz apostolskih vremena poput sv. Jakova, Ivana pa i Blažene djevice Marije čije “tragove” možemo pratiti u jugoistočnoj Turskoj i današnjem Efezu.
Za novije vrijeme nekako se po interesu izdvajaju Fatima, Lourdes pa i Međugorje kao globalno popularna mjesta za vjerska hodočašća, ali i znatiželjnike koji traže sve više zanimljivih i atraktivnih mjesta s pričom (storytelling).
Galerija s etno zbirkom i Krstionicom u Gorici uz granicu RH I BIH, nezaobilazna je na budućoj Camino ruti Imota – Međugorje – Dubrovnik
Tako uz “veliki CAMINO” iz Pirineja do Atlantika i skoro mjesečnu aktivnost na preko 800 kilometara, sve popularniji ali i dostupniji širem krugu hodočasnika ali i turista su “MINI CAMINO” rute koje su se “unjedrile” i u Hrvatskoj: Krk, Podravina, Banovina, Šibenik, pa prema jugu Imota te Dubrovnik koji bi se trebali povezati preko župe Međugorje i znamenitog titulara i zaštitnika Sv. Jakova.
///Camino rute u Hrvatskoj: Aktivno pet ruta u planu još nekoliko
Camino Krk
Posebnost ovih ruta je tjelesni i duhovni odmor ali i zadovoljenje znatiželje i kulturnih potreba suvremenog čovjeka. To je i prigoda da se na jedan originalan marketinški način kreira turistički proizvod s identitetom, a kroz promociju i imidž zapravo i brendira regija i mjesta kuda te rute prolaze i gdje dobivaju i pečat kao sastavni dio prigodne diplome kao vječne uspomene na taj put.
Gastro ponuda uz vinogorje, dobru vinsku kapljicu i iskusne turističko-ugostiteljske djelatnike upotpunit će doživljaj na Camino rutama
Kako se često ukrštaju i s drugim kulturnim Eurorutama – Romanska, Napoleonova, Via Dinarika, ali i rute Banova Kraljeva to turizmu na pragu 21. stoljeća daje jednu humaniju pa i svrhovitiju dimenziju. Zato smo uz podršku s akademske, informativne pa i pragmatične strane skloni smo uvjerenju da će pridjev održivi biti vječni pratitelj turizma našeg svagdašnjeg.
Izvor fotografija: Marinko Brkić
