Mađerkin breg – raj za bicikliste i ljubitelje aktivnog odmora

Do svibnja Međimurje bi trebalo dobiti još jednu turističku atrakciju, koja će privlačiti domaće i strane posjetitelje, posebice cikloturiste. Izgradnja Biciklističko-informativnog centra s vidikovcem na Mađerkinom bregu dobro napreduje, a završetak montaže konstrukcije u planu je do kraja veljače.

Ideja takozvanog vidikovca na Mađerkinom bregu proizašla je iz odabira lokacije koja na najbolji mogući način može prezentirati prirodne ljepote gornjeg Međimurja i njegovu zemljopisnu poziciju.

S Mađerkinog brega pogled na četiri države

Mađerkin breg je brdo iznad Štrigove prema granici sa Slovenijom. Nalazi se na 341 metru nadmorske visine, što je samo tri metra niže od najviše točke Međimurja. Prednost Mađerkinog brega je što se s njega vide čak četiri države: Slovenija, Mađarska, Austrija i Slovačka, a za lijepog vremena se može vidjeti i Sljeme.

Mađerkin breg ima i svoj povijesni značaj jer je dobio ime po Emiliji Krauthaker, poznatijoj kao “Mađerka”. Rođena je 1889. godine na praznik sv. Marije Magdalene, 22. srpnja u Budimpešti. Simbolično, Općina i Župa Štrigova 22. srpnja slave svoj dan.

Ona je u te krajeve doselila četrdesetih godine prošlog stoljeća iz Budimpešte gdje je bila poznata plesačica – balerina. U vrijeme rata ostala je bez supruga koji je bio mađarski vojnik i časnik. Pekla je vrhunske kolače, kremšnite u vremenu kada mnogi nisu znali ispeći ni običan kolač, te je imala puno kokoši. Svaka od tih kokoši imala je svoje ime, a ona je na jaja pisala imena kokoši koje su ih snijele. Ta jaja je prodavala u Štrigovi, a na pitanje “Kako živi”, odgovarala bi da živi od tih nekoliko jaja, a hrani ju ljepota prirode koja ju okružuje.

Ubrzo je ostala bez supruga, nacionalizacijom joj je bilo sve oduzeto, osim prostora od deset hektara. Emilija je imala veliki vinograd, no siromaštvo je sve više raslo, pa više nije mogla plaćati radnike vinom koje je prodavala i kokošima koje je imala. Na kraju više gotovo da i ništa nije mogla, ali nije htjela prodavati svoju zemlju.

Nakon što su godinama vinogradi bili zapušteni, kupili su ih dvije poznate međimurske vinogradarske obitelji Cmrečnjak i Štampar i počeo se revitalizirati taj prostor.

Vidikovac je samo dio bogate ponude Štrigove i Međimurja

Sa željom da se cjelokupna turistička ponuda digne na još višu razinu i da se turistima ponudi vrhunski turistički sadržaj, općina Štrigova u suradnji s Međimurskom županijom je osmislila projekt izgradnje vidikovca. Cilj je da on bude ujedno i centar za posjetitelje, biciklističko odmorište, te prezentacijski i degustacijski centar za Međimursku vinsku cestu.

U blizini je atraktivna Međimurska vinska cesta koja je svjetska atrakcija. Naime, nigdje u svijetu nema na jednom vrlo malom prostoru toliko vina nagrađenih Decanter priznanjem. Rekonstruiran je i Dom kulture u Štrigovi koji se u budućnosti priprema postati i Svjetski centar Pušipela. Radi se o županijskoj marki vina. Osim toga znanstveno i nedvojbeno je utvrđeno kako je Štrigova rodno mjesto Svetog Jeronima, jednog od najznačajnijih kršćanskih svetaca.

Crkva Svetog Jeronima u Štrigovi je crkva poznata po svoja dva zvonika. Naime, specifična je jer se dva zvonika obično grade na katedralama. Tlocrt crkve je gotovo identičan glasovitoj bazilici sv. Petra u Rimu. Najveća vrijednost crkve je u tome što je tijekom 18. stoljeća poznati freskoslikar Ivan Ranger oslikao dio svetišta. Na tom mjestu su i prije postojale crkve i kapelice, no one su ili spaljivane u pohodu Turaka na Beč ili stradavale u potresu.

U blizini Štrigove su i Terme Sveti Martin i sve je to važno za daljnje razvijanje ukupne turističke ponude Međimurja.

Naslovna fotografija: Konačni izgled Vidikovca na Mađerkinom Bregu/ Izvor: Međimurska županija