Ušli smo u produženi vikend gdje ćemo otpustiti kočnice, predahnuti i prepustiti se prirodi i obilasku nekih novih krajeva Lijepe Naše. Stoga vam predlažemo pet destinacija za pravi proljetni vikend ispunjen dobrim raspoloženjem i netaknutom prirodom.
1. Vikend na mjestu koje je i Zeus smatrao jednim od najljepših na svijetu
Lastovo i Lastovsko otočje savršeno su odredište za sve koji u potrazi za nezemaljskom ljepotom, a velik broj plaža, skrivenih uvala i gustih borovih šuma uz čisto more i 200 kilometara pješačkih staza privlači turiste iz cijelog svijeta. Također, zbog nestvarnih vizura arhipelag je osobito atraktivan za plovidbu.
Lastovsko otočje najmlađi je hrvatski park prirode, a ovu otočnu skupinu čine Zapadno otočje i otok Sušac, te Donji škoji (Lastovnjaci) i Gornji škoji (Vrhovnjaci) – ukupno 44 otoka, otočića i hridi vrlo razvedene obale. Legenda kaže kako ga je grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka, a Rimljani su, zbog brojnih prirodnih ljepota i obilja morske ribe, otok Lastovo nazvali Augusta Insula, odnosno Carski otok.

Najveće mjesto Lastovo staro je srednjovjekovno naselje amfiteatralnog oblika s dugom i zanimljivom poviješću. Jedino je naselje na otoku koje se ne nalazi neposredno uz more. Okruženo je brdima, a na svakom od njih je vidikovac s kojeg se pruža pogled na mjesto i okolna polja.
Skrivena Luka, odnosno Portorus kako ga zovu Otočani, nalazi se na južnom dijelu otoka i jedna je od najvećih i najljepših uvala na Lastovu – nemojte ju propustiti.
Na Lastovu se nalaze i brojne konobe, kao i seoska domaćinstva, pa dobre hrane ne nedostaje. Izbor je širok, od tradicionalnih jela, odnosno morskih delicija i deserata, do jela od mesa stoga ćete se nakon obilaska kući vratiti sretni, ispunjeni i siti s mnoštvom fascinirajućih fotografija koje ćete zauvijek čuvati za uspomenu.

2. Mir prošlih vremena ispunjen umjetnošću
Želite li utonuti u mir nekih prošlih vremena ispunjen umjetnošću – pronaći ćete ga u srednjovjekovnom gradiću Labinu koji se smjestio u istočnom dijelu Istre, na svega tri kilometra od mora. Grad je to bogate kulturne baštine te galerija i umjetnika koji ovdje borave i stvaraju tijekom cijele godine.
Uokviruju ga bedemi sagrađeni krajem 19. stoljeća, kada nasipavanjem nastaje i šetnica Svetoga Marka, a Grb Svetog Marka, Serenissime možete pronaći na nekoliko mjesta u Labinu. Njegovi izvorno ime Albona prvi se put spominje 285. poslije Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno, administrativno i turističko središte.
U Parku skulptura Dubrova, danas možete vidjeti skulpture Đamonje, Richtera, Radauša, Šuteja, Kožarića, i mnogih drugih vrhunskih umjetnika, a jednu skulpturu Josipa Diminića naći ćete i u starogradskoj jezgri.

Foto: Turistička zajednica grada Labina
U Labinu će vas oduševiti brojni ateljei po kojima je ovaj gradić prepoznatljiv, a nemojte propustiti niti posjet Narodnom muzeju s arheološkom i etnološkom zbirkom te modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe. U Muzeju ćete saznati značenje pojma Labinska-Albona republika, a kroz Memorijalnu zbirku možete upoznati važnu osobu 16. stoljeća – Matiju Vlačića Illyricusa, protestantskog pisca i profesora teologije i hebrejskog jezika na sveučilištima u Jeni, Regensburgu, Antwerpenu i jednog od prvih suradnika Martina Luthera.
Preporučamo i posjetit crkvi Rođenja blažene djevice Marije, a možete se uspeti i do Fortice, odakle ćete uhvatiti najljepše panorame zahvaljujući predivnom pogledu na Rabac, Cres, Lošinj i Uniju.

Foto: Turistička zajednica grada Labina
Zaželite li se obale, mirisa mora i zapanjujućeg plavetnila – uputite se u šetnju kroz koju ćete otkriti brojne legende i povijesne priče vezane uz ovaj kraj. Od brojnih staza Labinštine, dvije spajaju Labin i Rabac: Sentonina staza i Staza božanskih izvora. Ove dvije staze, osim po svojoj ljepoti, zanimljive su i po tome što ih šetači mogu kombinirati, odnosno jednu koristiti u jednom, a drugu u drugom smjeru. Tako se iz Labina u Rabac možete zaputiti Stazom božanskih izvora, a vratiti se Sentoninom stazom. Više na LINKU.

Foto: Turistička zajednica grada Labina
3. Probudite hedonista u sebi
Samozatajna, nikada do kraja otkrivena, prepuna neispričanih priča, vinskih cesta kojima se istinski hedonisti uvijek vraćaju – to je Baranja! Tražite li opuštajući vikend uz uživanje u dobroj kapljici, Baranja će vam pružiti sve što možete zamisliti i puno više od toga.
Ne morate na morsku obalu da bi za vikend uživali u plažama!
Posebnost Drave, najbrže rijeke srednje i istočne Hrvatske čine i pješčani otoci, a najviše ih se nalazi između Gata i Petrijevaca. Nasuprot jednog od njih smjestila se Bistrinačka plaža, po mnogima najljepša dravska pješčana plaža. Ipak, najatraktivnija plaža u Baranji ipak je plaža u Dražu na Dunavcu, dugačka je čak 10 kilometara i upotpunjena prekrasnom šetnicom – idealnom za popodnevno proljetno opuštanje.
Zanimljivost: Pješčana plaža Draž još se naziva i ”baranjski Maldivi”.

Foto: Davorin Mance
Znate li što su surduci?
Baranjski surduci, kroz brdo usječene ulice i putevi, sadrže kućice poznatije kao “gatori”, u kojima je prohladnih 12 do 15 Celzijevih stupnjeva. Idealna je to temperatura za vino, koja se ne mijenja cijele godine. Ukopani u zemlju, često obzidani ciglom, gatori su jedinstvena arhitektura vinskih podruma. Građeni prije više od stoljeća, danas su prava turistička atrakcija – razgledajte ih tijekom svog obilaska Baranje.
Neizostavan vinski put
U Kneževim Vinogradima možete obići najveći povijesni vinski podrum u Hrvatskoj, a prošećete li čarobnom baranjskom Planinom, proći ćete i Zlatnim brdom, predjelom gdje je tradicija vinarstva stara preko 1600 godina i seže sve do stolova starih Rimljana!
P.S. Ne valja piti na prazan želudac, a u hedonističkoj Baranji je jedno sigurno – gotovo nema šanse da ostanete gladni! Prema svjetskom atlasu hrane TasteAtlas, fiš paprikaš proglašen je jednim od 100 najpoznatijih svjetskih jela – a gdje ćete kušati onaj najukusniji pročitajte na LINKU.

Foto: Denis Despot
4. Spoj s prirodom u srcu Metropole
Naša metropola uvijek vrvi životom, užurbanim tempom, sadržajima i aktivnostima, ali jednako tako i pruža doticaj s majčicom prirodom zahvaljujući čak 17 park-šuma koje su raspoređene od samog srca grada prema njegovim rubovima. Jedna od najljepših i najbližih samom centru grada veličanstveni je Tuškanac – dovoljno je s prometne Ilice skrenuti u Dežmanov prolaz, pa iza Saloona uzbrdo lijevo, i odjednom ste u carstvu šumskog hlada.
U blizini su Dubravkin put, pješačka staza duga oko dva kilometra te Rokov perivoj, samotan park s elegantnim starim kućama iznimne arhitektonske vrijednost. Kad god vam zatreba kratak bijeg iz gradske vreve, a nemate vremena za malo dalji izlet, ova tiha šumska utočišta koja se na obroncima Medvednice spuštaju prema središtu Zagreba idealan su izbor.

Foto: Park prirode Medvednica
Zagreb ima i tridesetak parkova kao i brojne zelene površine koje možda po definiciji nisu parkovi, ali su odličan odabir za odmor i aktivno druženje stanovnika i posjetitelja našeg glavnog grada. Najpoznatiji zagrebački park zasigurno je Maksimir – najstariji i po mnogima najljepši gradski park otvoren 1794. godine te oblikovan u stilu engleskog perivoja, sa Zoološkim vrtom te brojnim jezerima i paviljonima. Nemojte propustiti šetnju ovom oazom i mjestom gdje su, usprkos njegovoj maloj površini od 316 hektara, svoj dom pronašle i mnoge biljne i životinjske vrste.

5. Odmor uz čari iskonske prirode
Iskoristite vikend da ovogodišnju sezonu posjeta Velebitu otvorite vi, možda po prvi put, no jednom kad posjetite ove čari iskonske prirode – uvijek ćete im se vraćati.
Sjeverni Velebit idealno je odredište za sve one koji prednost daju aktivnom odmoru i rekreaciji u netaknutoj prirodi uz osjećaj iskonske divljine. Na raspolaganju je preko 30 planinarskih staza, označenih markacijama. Posebno se ističe Premužićeva staza, remek-djelo graditeljstva, građena u kamenu – suhozidu, a posjetitelje vodi u najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove.
Kuća Velebita je posjetiteljski i informacijski centar u kojem možete saznati više o klimi, vrstama i staništima, kulturnoj baštini, geologiji i podzemlju Sjevernog Velebita.
Na području Parka i u njegovoj neposrednoj okolici obitava veliki broj ptica. Do sada je zabilježeno stotinjak vrsta, od kojih se 85 redovito ili povremeno gnijezdi u Parku, a Park se našao i na popisu najboljih održivih destinacija za promatranje ptica koji je izradio European Best Destinations.
U Parku se također nalaze i botanički rezervati: Visibaba i Zavižan – Balinova – Velika kosa, spomenik parkovne arhitekture Velebitski botanički vrt te pastirski stanovi Alan i Lubenovac. Istražite ih!

Foto: Klaster Lika Destination
Naslovna fotografija: Nacionalni park Sjeverni Velebit/ Klaster Lika Destination