Ne moramo posebno isticati koliko je naša zemlja bogata prirodnim ljepotama koje pružaju prilike za outdoor aktivnosti. Ljubitelji planinarenja najbolje znaju koliko neotkrivenih priča i skrivenih bisera možete otkriti. Naime, planinarske staze rasprostranjene su na čak 6.000 kilometara Lijepe Naše. Ovaj vodič dio je velikog vodiča za planinarenje u Hrvatskoj.
Neke od njih najljepše je obići u jesen, no vrijeme ove zime mnogima je motivacija za obilazak barem jedne planinarske staze koja pruža nezaboravne poglede. A tek kad naiđete na prekrasne vidikovce s kojih se pružaju fascinantni pogledi – vidjet ćete da se sav trud planinarenja višestruko isplatio!
///Fantastični prizori koje ćete vidjeti ako se uputite u istraživanje vidikovaca na kontinentu
Via Dinarica
Via Dinarica, je mega-planinarska i pješačka staza, koja povezuje prirodne i kulturne znamenitosti u Dinaridima, na ovaj način je prepoznata i priznata kao velika razvojna šansa i potencijal za Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, a pogotovo za Bosnu i Hercegovinu.
Via Dinarica je put namijenjen planinarima, biciklistima i drugim izletnicima koji posjećuju Dinaride kao turisti, ali istodobno i platforma za unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta za ljude koji u Dinaridima žive.
Put Via Dinarica sastoji se od tri osnovna smjera (koridora) – tri usporedne trase. Plava linija prati jadransku obalu povezujući primorski niz dinarskih planina, bijela linija obuhvaća visoke Dinaride, a zelena linija unutrašnje Dinaride. Sve tri linije koridora Via Dinarice protežu se duž dinarskog područja Hrvatske, a djelomično se i dodiruju.
U Hrvatskoj Via Dinarica obilazi šest nacionalnih parkova (Risnjak, Sjeverni Velebit, Paklenica, Plitvička jezera, Krka, Mljet), četiri parka prirode (Učka, Velebit, Vransko jezero, Biokovo) i dva stroga prirodna rezervata (Bijele i Samarske stijene te Rožanski i Hajdučki kukovi na Velebitu).
U Hrvatskoj se dinarske planine protežu usporedno s jadranskom obalom, što je dodatni doživljaj za sve avanturiste.
Poučna staza “Francuska cesta” – Brela
Iznad mjesta Brela pronaći ćete cestu za koju tvrde kako predstavlja iznimni graditeljski doprinos u cestogradnji s početka 19. stoljeća. Projektirao ju je arhitekt Frane Zavoreo. Razlog zbog kojega vrijedi popeti se francuskom cestom na Biokovo je veličanstven pogled. Ova cijela cesta je svojevrsni vidikovac s kojeg se vide Brela, Makarska rivijera i susjedni otoci.
Ipak, ne zaboravite kako je ova cesta dio planinarske staze te je za nju, iako je kvalificirana kao planinarski lagana staza, ipak potrebna primjerena obuća te šetanje u japankama nije pametna ideja.
Od Obrovca do Boke kotorske
Ova cesta, koja je i danas poznata kao Napoleonova ili Francuska cesta, izgrađena je od Obrovca do Boke kotorske. Građena je zahvaljujući Napoleonovom vojskovođi i vojvodi Dubrovnika Auguste Marmontu. Hrvatska povijest pamti ga po brojnim poduhvatima koje je kao vojni zapovjednik Dalmacije i namjesnik Ilirskih pokrajina poduzeo u hrvatskim krajevima.
///Iznad Brela na Biokovu možete prošetati francuskom cestom koja je i vidikovac
Danas je ovo poučna staza kojom često šetaju turisti željni aktivnog odmora, a jesen je najbolje vrijeme za obilazak ove staze jer ljeti na ovoj moćnoj planini kamen isijava od visokih temperatura.
Uz cestu su postavljene interpretacijske table koje će vam približiti i objasniti način te svrhu građenja ove uistinu posebne i vrijedne ceste.
Posebna je ovo staza jer nigdje se ne mogu kao ovdje tako dobro razumjeti tehnologija gradnje, način trasiranja i faze građenja. U hrapavom biokovskom kršu ove serpentine predstavljaju trijumf tadašnje cestogradnje. Uvrštena je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske dana 25. rujna 2017. godine.
Premužićeva staza: Remek djelo graditeljstva koje svaki planinar mora barem jednom doživjeti
Na području Velebita vam na raspolaganju stoje brojne planinarske staze, njih preko 30, koje su označene markacijama. Posebno se ističe Premužićeva staza, remek-djelo graditeljstva, a građena je u kamenu – suhozidu. Položena je tako da nas na jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove.
///Obljetnica Premužićeve staze, remek-djela graditeljstva u kamenu
Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita. Staza je dugačka 57 kilometara, a prvih 16 kilometara prolazi područjem Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
///Velebit ‘bit il ne bit’: Premužićeva staza 2023. slavi 90. rođendan, poklonimo joj obnovu!
Premužićeva staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. Postojeće planinarske staze i putovi pogodni su i za ostale aktivnosti kao što su treking i hiking. Parkom i oko njega prolazi i mreža dijelom makadamskih, dijelom asfaltiranih cesta koje mogu izvrsno poslužiti za bicikliranje i biciklističke ture po Velebitu.
///Velebit – mitska planina koja osvaja na prvi korak
Via Brattia – upoznaj Brač na drugačiji način
Planinarske staze nalaze se i na otocima. Via Brattia, kružna turistička planinarska staza otoka Brača kao na dlanu je otvorila otočke ljepote i ljubiteljima aktivnog odmora, kao i onima koji to planiraju postati.
Via Brattia ukupno je duga oko 140 kilometara, koja u prekrasnu pješačku cjelinu povezuje veći broj bračkih naselja i dvanaest najatraktivnijih kulturno – povijesnih otočkih lokacija.
Staza je namijenjena ljubiteljima planinarenja, trčanja, šetnji u prirodi, brdskog bicikliranja, prilagođena je rekreativcima i amaterima, ali i svima onima koji Brač i njegove nesvakidašnje ljepote žele upoznati na drugačiji način. Staza ima markirane oznake u jednom i drugom smjeru, i u nju se može uključiti na bilo kojem mjestu kojim staza prolazi.
Do svih lokacija će vas voditi karta i plavo-bijele markirne oznake, a svaku dionicu ”proslavit” ćete pečatom. Dvanaest osvojenih pečata, na kraju puta će stvoriti sliku, grb otoka Brača, a u njemu i lik sv. Jurja zaštitnika ovog otoka u sceni ubijanja zmaja.
Kreće u Supetru, polazišnoj točci, gdje možete prošetati uličicama kojima se kretao i slavni kipar Ivan Rendić, otac modernog hrvatskog kiparstva. Uz pomoć vodiča možete krenuti Rendićevom turom i saznati štošta o njegovim djelima, ali i supetarskim atrakcijama, leroju na kuli, starim gustirnama, životu malog mediteranskog grada.
///VIA BRATTIA: 140 kilometara čiste avanture za ljubitelje aktivnog odmora i otočkog načina života
Planinarenje na Lošinju uz ljepote obale
Na Lošinju se nalazi više od 250 kilometara šetnica, a jedna od najatraktivnijih, koja je zapravo planinarska staza je ona koja vodi do najvišeg vrha otoka Lošinja – put prema planini Osoršćica.
Proteže se uzduž sjevernog dijela otoka Lošinja, od mjesta Ćunski do Osora – starog antičkog grada. Duga je oko 20 kilometara s najvišim vrhom zvanim Televrina (588 metara). Prva je planina jadranskog otočja koja je privukla pažnju turista, među kojima svakako treba spomenuti austrougarskog prestolonasljednika Rudolfa Habsburga, koji se davne 1887. godine popeo na Osoršćicu.
///Planinarenje na Lošinju? Otkrijte Osoršćicu
Poznata po brojnim spiljama, poput spilje sv. Gaudencija (osorskog biskupa), koja se nalazi ispod vrha Televrina s istočne strane. Tu je i Vela Jama koja se nalazi sa zapadne strane Televrine, velika i do četrdeset metara, a tu su pronađeni najstariji tragovi ljudi koji su se u njoj sklanjali, tragovi stari i do 10 tisuća godina.
Na kraju vašeg puta Osoršćicom, okrijepite se u planinarskom domu Sv. Gavdent, koji je u ljetnim mjesecima otvoren svakodnevno, dok je u ostalim mjesecima otvoren vikendom. Osošćica je pravi izazov za planinare, ali i za sve one koji uživaju u pješačenju.
Staza sedam slapova – najljepša planinarska staza u Istri
Staza sedam slapova jedna je od najpoznatijih i najljepših staza za pješačenje Istrom. Za ovu stazu znaju ljubitelji pješačenja i planinarenja u cijelom svijetu. Ova staza našla se čak i u njemačkim i engleskim vodičima “Pješačenje po Hrvatskoj”. Staza je najljepša u proljeće i jesen kada zapravo i možete uživati u zvukovima i prizoru slapova koji su tada najbujniji. Ljeti ćete slapove rijetko pronaći, a ovih dana staza će zato biti zanimljiva.
Atraktivni slapovi koje ćete obići
Staza je duga oko 14 kilometara i za ovu šetnju trebat će vam oko pet sati šetnje s pauzama. Pripremite se, jer nije nimalo laka. Svojim većim dijelom staza prolazi uz tok rijeke Mirne te pokraj sedam atraktivnih slapova, dok u svojem prvom dijelu prolazi buzetskom trim stazom i šetnicom. Prvi slap do kojeg stižete stazom visok je 5 metara, a jezerce kojem puni vodu široko je čak 24,4 metra. Nakon što se prvi dojmovi slegnu, očekuje vas drugi slap, nešto viši.
Slap Bačva visine 8,8 metara i širine 5,8 metra stvara jezerce nešto manje od prvog, širine 12,1 metar. Ovdje se nalaze i ulazi u rudarska okna.
///Pješačenje Hrvatskom: Staza sedam slapova
Slijedi najveća atrakcija na stazi slap Vela peć visok čak 26 i pol metara i širok 5,6. Ovo je pravo mjesto za predah uz fotografiranje i divljenje ovom gorostasu rijeke Mirne. U nastavku staze očekuje vas slap Mala peć visok 4 i širok 3 metra. Prava atrakcija uz vodu slijedi dalje na putu dolaskom na slap Kotli, visine 12 i širine 7 metara.
Na ovom području sačuvana je i stara mlinica s koje se pruža pogled na jezerca i slapove. Svakako razgledajte i Kotle, obnovljeno staro selo. U ljetnim mjesecima kupanje je ovdje pravo osvježenje.
Uz obilazak prirodnih fenomena, nemojte zaboraviti na činjenicu kako se uz stazu nalazi stari Napoleonov most s početka 19. stoljeća.
P.S. Most je i omiljeni photo point posjetiteljima.
Staza valova – spoj šetnice, planinarske i biciklističke dionice
Zašto ne biste istražili “Stazu valova” – spoj šetnice, planinarske i biciklističke staze. Duž njenih se tridesetak kilometara možete se rekreirati i brati šparoge? Staza započinje u Jadranovu, a završava u Povilama. Duga je čak 32 kilometra i pruža se uz samo more koristeći raspoložive staze, postojeće šetnice i prometnice naselja.
Staza započinje u Jadranovu, a završava u Povilama. Duga je čak 32 kilometra i pruža se uz samo more koristeći raspoložive staze, postojeće šetnice i prometnice naselja.
Šetajući ovuda uživat ćete u pogledu na prelijepe krajolike, šumu mora, kricima galebova te u mirisima mora i mediteranske vegetacije. Šetnica se jednim dijelom preklapa s biciklističkom stazom. Jednim dijelom je to isključivo samo šetnica, a jednim dijelom planinarska staza, pa je poželjno da se opremite čvrstim cipelama.
”Staza valova” prolazi i kroz središte Crikvenice, otkrivajući raskošne austrougarske hotele i moderne vile, ljetnikovce i samostane. Prolazi uz plaže, uvale i ponad litica, a u Novom Vinodolskom će vas provesti kroz Park Ivana Mažuranića, jedan od ljepših i starijih parkova na Kvarneru.
Veći dio staze prolazi kroz naselja Povile, Novi Vinodolski, Selce, Crikvenicu, Dramalj, Perhate, Kloštar, Havisće i Jadranovo. Od autokampa Wyndham Grand Novi Vinodolski Resort u Novom Vinodolskom pa do uvale Slana u Selcima, staza prolazi nenaseljenim područjem, kao i od poluotoka Kačjak u Dramlju do Perhata u Jadranovu te je samo u tom dijelu označena.
