Zanimljivosti zagrebačkog zelenog prstena su brojne. Prostor je to iznimne gastro-eno, sportsko-rekreativne i turističke ponude, ali i izuzetno bogate povijesno-kulturne baštine. Svaka destinacija unutar zelenog prstena ima neku svoju zanimljivost, a mi ćemo vam pokušati dočarati barem neke od njih.
Drvene crkve i kapele Turopolja
Po selima Turopolja razasute su brojne drvene ljepotice, koje su postale njegov su zaštitni znak. Na području bogatom šumom narodno graditeljstvo odvajkada je posezalo za drvom, a danas je ostalo tek trinaest drvenih kapelica – samozatajnih izvana i raskošnih iznutra. Najveća i najpoznatija je kapelica sv. Barbare u Velikoj Mlaki iz 1642. godine. U njoj ćete naći i rijedak prikaz Sv. Kümmernisse, bradate svetice na križu.
Dragojlina staza na Okiću
Karlovčanka Dragojla Jarnević, gorljiva ilirka, feministkinja, odgajateljica i književnica slavi se i kao začetnica planinarstva u Hrvatskoj. Godine 1843. popela se na Okić sa strme južne strane, kao prva žena alpinistica. Ta je kratka, ali zahtjevna staza nazvana po njoj, a budući da danas imamo prikladnu opremu, ne morate se penjati bosi po stijenama kao Dragojla. Ako niste za avanturu u vlastitom aranžmanu, možete se priključiti HPD-u Željezničar iz Zagreba, koji svakog proljeća organizira pohod Dragojlinom stazom.
Skela Medsave
Gradovi Samobor i Zaprešić udaljeni su međusobno oko 15 kilometara, a u današnje vrijeme taj put automobilom može vam prikratiti jedno neuobičajeno i staromodno prijevozno sredstvo – riječna skela. Iako ovaj način prelaska rijeke pripada nekim drugim vremenima, zapravo je praktičan, pomalo i romantičan, a svakako jedno zanimljivo iskustvo.
Licitarsko srce i medičari – svjetska kulturna baština
Izrada licitarskih srca i medičarskih ukrasa na sjeveru Hrvatske prepoznata je kao izniman obrt vrijedan uvrštenja na UNESCO-ov popis Svjetske nematerijalne kulturne baštine. Samobor ima jaku medičarsku tradiciju, koju predstavljaju obrti Oslaković i Arko, a po licitarima je poznat i zelinski kraj. Nekad ukras i dragocjen dar, pogotovo ljubavni, danas je licitarsko srce šarmantan suvenir i dio lokalnog identiteta.
Jurjevski krijes u Turopolju
Blagdan svetog Jurja u puku je oduvijek bio važan jer on znači dolazak proljeća, a tradicija njegova štovanja posebno je ukorijenjena u Turopolju. Brojni stari običaji vezani uz dolazak zelenog Jure žive i dan-danas, u prikazima folklornih društava. Vrhunac je paljenje velikog krijesa kojim se tjera zima i zaziva buđenje prirode, obred preuzet iz nekih davnih poganskih vremena.
Naftalan – jedinstvena ljekovita nafta iz Ivanića
Nataloženi ostaci uginulih mikroorganizama? Ne zvuči baš privlačno, ali riječ je o zemnom mineralnom ulju, prirodnom ljekovitom materijalu poznatom još od vremena Marka Pola. Na svijetu postoje samo dva nalazišta – jedno u Azerbajdžanu i naše u Ivanić-Gradu. Na njegovu mjesto danas je jedinstveno suvremeno lječilište imena Naftalan.
Foto: Saša Ćetković
Stopa sv. Martina na Martin bregu
Crkva sv. Martina na brijegu iznad Dugog Sela danas je tek ruševina impresivnog zdanja iz 1209. godine, ali i značajan arheološki lokalitet. Ovdje je postavljena prva hrvatska “Stopa sv. Martina”, čime je Dugo Selo postalo dio mreže europskih gradova udruženih u kultu štovanja ovog popularnog sveca i hodočasničke rute koja povezuje više od deset europskih država.
///Dvorci oko Zagreba – opisivali ih Šenoa i Zagorka, u jednom snimao i Jackie Chan
Rosika – biljka mesožderka iz Dubravice
Cret kod Dubravice u zaprešićkoj okolici zaštićen je botanički rezervat. Ovo jedinstveno područje zapravo je tresetište, vlažno stanište biljaka koje svojim ugibanjem stvaraju treset. Ovamo se dolazi promatrati glavnu zvijezdu – okruglolisnu rosiku. Iza simpatičnog imena krije se rijetka i dragocjena biljka mesožderka, prisutna tek na nekoliko lokacija u Hrvatskoj.
Praslon iz Marije Gorice
Žitelji Marije Gorice nisu poludjeli kad su stavili sliku slona na grb općine. Učinili su to u čast svom sumještaninu od prije više milijuna godina. Jer upravo je ovdje početkom 20. stoljeća došlo do velikog znanstvenog otkrića – pronalaska okamenjenih ostataka praslona. Jedini takav nalaz u Hrvatskoj velik je korak i za paleontologiju, i za povijest ove male općine.
Izvor: Around Zagreb
