Postoje dani kada je sasvim opravdano natočiti čašu vina i reći – danas slavimo. Međunarodni dan vina, koji se obilježava 18. veljače, jedan je od tih dana. Ne samo zbog znanstvenih istraživanja koja potvrđuju blagotvoran učinak umjerene konzumacije vina, nego i zbog kulture, tradicije i identiteta koje vino nosi sa sobom.
U zemlji poput Hrvatske, vino nikada nije bilo samo piće. Ono je zapisano u krajoliku, u obiteljskim pričama, u kamenim podrumima i brežuljcima obraslim vinovom lozom. Hrvatska je vinska zemlja u punom smislu te riječi – mala po površini, ali iznimno velika po raznolikosti.
Vinska Hrvatska: mala zemlja, velika raznolikost
Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj imaju dugu i neprekinutu tradiciju. U nekim dijelovima zemlje upravo su vinogradi bili i ostali jedina moguća grana poljoprivrede. Različiti klimatski i pedološki uvjeti oblikovali su četiri velike vinske regije: Slavoniju i Podunavlje, Bregovitu Hrvatsku, Istru i Kvarner te Dalmaciju.
Ta raznolikost nije samo geografska. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se čak 258 sorti, od kojih su 134 autohtone. Malo je zemalja u Europi koje se mogu pohvaliti takvim bogatstvom na relativno malom prostoru.
Prema podacima za 2024. godinu, u Hrvatskoj je pod vinogradima bilo 19.938 hektara, proizvedeno je više od 98 tisuća tona grožđa i 603 tisuće hektolitara vina. Iza tih brojki stoji gotovo 30 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, što dovoljno govori o tome koliko je vino duboko utkano u ruralni i kulturni identitet zemlje.
Slavonija i Hrvatsko Podunavlje – carstvo graševine
Ako postoji vinska regija koju se često podcjenjuje, a pritom proizvodi neka od najboljih vina u Hrvatskoj, onda je to Slavonija i Hrvatsko Podunavlje. Ovdje vinogradi prekrivaju velike, uredno posložene površine, a tradicija uzgoja vinove loze seže još u rimsko doba.
Ova je regija sinonim za graševinu, sortu koja zauzima čak 32,81 % ukupnih vinogradarskih površina u Hrvatskoj. Iako je riječ o internacionalnoj sorti, slavonski vinari doveli su je do razine da je mnogi doživljavaju kao autohtonu. Od svježih, svakodnevnih vina do ozbiljnih, odležanih etiketa – graševina ovdje pokazuje svoje pravo lice.
Uz nju, u vinogradima rastu i rajnski rizling, chardonnay, pinot sivi i bijeli, traminac, ali i sve više crnih sorti poput frankovke i pinota crnog. Iločka vinska cesta jedna je od onih na kojima vino i povijest hodaju ruku pod ruku. Većina podruma smještena je unutar samog grada Iloka, dok vinogradi okružuju brežuljke s pogledom na Dunav. Šetnja od dvorca Odescalchi do vidikovaca Principovac i Vukovo idealan je uvod u slavonsku vinsku priču.
Bregovita Hrvatska – brežuljci, kleti i pjenušci
Bregovita Hrvatska obuhvaća Međimurje, Zagorje, Prigorje, Plešivicu i Moslavinu. Ovdje dominiraju bijele sorte, ali ono što ovu regiju čini posebnom jest njezin obiteljski karakter. Nema velikih industrijskih vinarija – ovdje se vino stvara u kletima, vikendicama i podrumima tik uz vinograde.
Posebno mjesto zauzimaju autohtone sorte poput škrleta, pušipela i kraljevine, ali i sve izraženija proizvodnja pjenušaca, osobito na Plešivici.
Zelinska vinska cesta vodi kroz vinorodna naselja Svetog Ivana Zeline. Posjetitelji ovdje mogu kušati vina od internacionalnih sorti, ali i nezaobilaznu kraljevinu – sortu koja je zaštitni znak Prigorja. Vinska cesta Plešivice – strme padine Plešivice, uredno posađeni vinogradi i pogled koji se pamti. Četrdesetak vinara ovdje njeguje tradiciju i inovaciju, a Plešivica se danas s razlogom smatra hrvatskom prijestolnicom pjenušavih vina. Moslavačka vinska cesta – od Popovače preko Volodera do Kutine proteže se Moslavačka vinska cesta, dom škrleta, moslavca i dišeće ranine. Ovdje se vino pije polako, uz razgovor i domaću hranu.
Istra i Kvarner – terroir koji se pamti
Vinarstvo u Istri i na Kvarneru ima korijene još u antici. Danas je ova regija jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih vinskih priča u svijetu. Malvazija istarska i teran simboli su istarskog identiteta, dok na otoku Krku kraljuje žlahtina, osobito ona vrbnička.
Istra je posebna po mikroklimama. Zapad poluotoka idealan je za malvaziju, dok središnja Istra s kontinentalnijim utjecajem savršeno odgovara teranu.
Istarske vinske ceste – vinske ceste Bujštine, Buzeštine, Pazinštine, Rovinjštine, Vodnjanštine, Labinštine i Poreštine povezuju vinarije, konobe i vinograde. Ovdje enoturizam nije dodatna ponuda – on je temelj identiteta regije.
Dalmacija – vino s kamena i mora
Dalmacija je regija snažnih vina i još snažnijih priča. Vinogradi rastu na strminama Pelješca, Hvara i Brača, na tlu koje se čini negostoljubivim, ali upravo tu nastaju neka od najcjenjenijih hrvatskih vina.
Plavac mali i pošip nose dalmatinsko vinarstvo, dok autohtone sorte poput maraštine, bogdanuše, debitа i grka sve više dobivaju zasluženu pažnju.
Pelješka vinska cesta vodi kroz položaje Dingač i Postup, gdje plavac mali pokazuje svu svoju snagu. Spoj kamena, mora i vina ovdje stvara iskustvo koje se pamti dugo nakon posljednje čaše.
Hrvatska – vinska zemlja budućnosti
Danas Hrvatska ima 18 zaštićenih oznaka izvornosti vina na razini Europske unije, a u postupku su i nove registracije. Regionalne udruge poput Graševina Croatica, Vinistre, Vina Dalmacije i Bregovite Hrvatske aktivno rade na promociji kvalitete i identiteta.
Na Međunarodni dan vina, čaše podižemo ne samo zbog okusa, nego zbog ljudi, krajolika i priča koje vino nosi. Jer u Hrvatskoj vino nije trend – ono je dio života.
